Rast će prvenstveno potaknuti naglo poskupljenje plina u Evropi usljed poremećaja u snabdijevanju izazvanih sukobom na Bliskom istoku.
U aprilskom izvještaju Svjetska banka prognozirala je rast cijena energenata od 24 posto u ovoj godini. U 2027. godini energenti bi trebali pojeftiniti za 11,5 posto, a gotovo isti procentualni pad očekuje se i u 2028. godini, pokazuju nove prognoze.
Ponuda nafte trebala bi se ove godine smanjiti za 5,2 posto, što bi bio najveći pad u posljednje četiri decenije, ako se izuzme recesija iz 2020. godine.
Zbog smanjene proizvodnje nafte, cijena sirove nafte Brent trebala bi se kratkoročno zadržati na visokom nivou, uz prosječnu cijenu od 92 dolara po barelu u ovoj godini. Cijene bi bile još više da se ne očekuje pad potražnje od 2,5 posto, navode iz Svjetske banke. Potražnja je zabilježila veći pad samo tokom pandemijske 2020. godine i 1980. godine, u periodu naftne krize, prenosi SEEbiz.
Smanjene isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) trebale bi, prema procjenama Svjetske banke, povećati cijene plina u Evropi za gotovo 60 posto ove godine.
U 2027. godini cijene plina u Evropi trebale bi se smanjiti za osam posto, uz kontinuirano ograničenu ponudu. Normalizacija tržišta u 2028. godini trebala bi dovesti do pada cijena ovog energenta na Starom kontinentu za gotovo 30 posto.
Blaži rast cijena gnojiva
Cijene gnojiva ove bi godine trebale porasti za 14 posto, procjenjuju u Svjetskoj banci, što je upola manje od prognoze iz aprilskog izvještaja.
U 2027. godini cijene bi trebale pasti za 12,4 posto i vratiti se na nivo iz 2025. godine. Silazni trend trebao bi se nastaviti i u 2028. godini, uz prognozirani pad cijena od 8,2 posto.
Cijene prehrambenih sirovina trebale bi ove godine porasti za nešto više od 10 posto, a u 2027. godini za nešto više od sedam posto.
U nepovoljnijem scenariju, koji uključuje izuzetno snažan fenomen El Niño, nove poremećaje u isporukama žitarica preko Crnog mora, eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i dodatna oštećenja ruske naftne infrastrukture, cijene hrane mogle bi biti 12 posto više od očekivanih, upozorila je Svjetska banka.
Moguća nova prehrambena kriza
Takav razvoj događaja mogao bi izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih, kada je još oko 40 miliona ljudi dospjelo u ekstremno siromaštvo, upozoravaju iz Svjetske banke.
U 2028. godini cijene hrane trebale bi pasti za 5,2 posto, pokazuju procjene ove institucije.
Cijene nafte, prirodnog plina, hrane i metala snažno su porasle ove godine zbog niza globalnih šokova, navodi Svjetska banka. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati ako se sukob na Bliskom istoku intenzivira i ako šteta na ruskoj naftnoj infrastrukturi bude još veća.
„Rast cijena energije i poremećaji u trgovini potiču inflaciju, ugrožavaju snabdijevanje hranom i usporavaju ekonomski rast“, rekao je zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke Ayhan Kose.
Metali bi ove godine mogli poskupjeti za 25 posto i dostići rekordne nivoe. Aluminij, bakar i kositar mogli bi biti skuplji zbog ograničene ponude i veće potražnje, na koju utiču ulaganja u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre.
Cijene plemenitih metala trebale bi ove godine porasti za 40 posto zbog povećane potražnje za sigurnim ulaganjima u uslovima geopolitičke neizvjesnosti, dok se naredne godine očekuje stabilizacija cijena.
