Prijedlog, koji bi mogao uključivati američkog posrednika i poseban račun za ruske prihode, nailazi na snažan otpor evropskih zemalja.
Šta predviđa američki prijedlog?
Prema navodima američkih, evropskih i ukrajinskih zvaničnika na koje se poziva WSJ, ideju su tokom septembarskih posjeta Moskvi i Kijevu predstavili američki izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof.
Plan podrazumijeva da ruski gas ponovo stiže na evropsko tržište gasovodima koji prolaze kroz Ukrajinu. Prodaja bi se odvijala preko američkog posrednika, što izvori lista opisuju kao način zaobilaženja evropskih sankcija i potencijalno unosnu poslovnu priliku za američke investitore.
Vašington je predložio i da prihodi Rusije budu uplaćivani na poseban, kontrolisani račun u trećoj zemlji. Namjera je da se Moskvi onemogući korištenje tog novca za finansiranje rata.
Američki pregovarači smatraju da bi mogućnost povratka na evropsko tržište gasa mogla podstaći ruskog predsjednika Vladimira Putina da prihvati energetsko primirje. Ukrajina bi zauzvrat ostvarivala prihode od tranzitnih naknada.
Zašto se evropske zemlje protive?
Prijedlog je u suprotnosti s evropskom politikom postepenog prekidanja zavisnosti od ruskih energenata. Evropski lideri više puta su poručili da ne žele ponovnu energetsku zavisnost od države koju smatraju ozbiljnom sigurnosnom prijetnjom.
Evropski komesar za energetiku Dan Jergensen izjavio je u oktobru da zabrana uvoza ruskog gasa treba biti trajna.
“Rusiji svakako ne bih vjerovao. Čak i kada bi mir nastupio sutra, čemu se svi nadamo”, rekao je Jergensen, prenosi WSJ.
Jedan visoki zvaničnik iz nordijskih zemalja rekao je listu da bi ponovna kupovina ruskog gasa bila suprotna sadašnjem evropskom političkom opredjeljenju. Zvaničnik druge velike evropske zemlje uporedio je prijedlog sa žrtvovanjem sigurnosti zarad ekonomskih ustupaka.
Propisi EU već predviđaju postepenu zabranu uvoza. Za postojeće dugoročne ugovore zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa primjenjivat će se od 1. januara 2027. godine, a gasovodnog od 30. septembra iste godine, uz mogućnost pomjeranja do 1. novembra ako ciljevi popunjenosti skladišta ne budu ispunjeni. Promjena trgovinskog posrednika zato sama po sebi ne uklanja regulatorne prepreke, jer pravila zahtijevaju dokazivanje porijekla gasa.
Koliko brzo bi gas mogao ponovo poteći preko Ukrajine?
Ukrajinska tranzitna ruta mogla bi relativno brzo biti vraćena u funkciju. Ruski gas prolazio je tim pravcem do januara 2025. godine, uprkos ratu.
Riječ je o mreži iz sovjetskog perioda koja povezuje Rusiju sa Slovačkom, a dalje s Austrijom i Njemačkom.
Situacija je drugačija s gasovodima Sjeverni tok, koji direktno povezuju Rusiju i Njemačku. Oni su oštećeni u podvodnim eksplozijama 2022. godine, pa bi njihovo ponovno pokretanje zahtijevalo znatne popravke, uz rješavanje političkih i regulatornih pitanja.
Zašto Vašington insistira na dogovoru pred zimu?
Prema podacima koje prenosi WSJ, ruski gas sada pokriva oko 11 posto evropske potrošnje, naspram približno 45 posto prije početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu. Američki tečni prirodni gas učestvuje s oko 30 posto.
Evropska skladišta gasa popunjena su približno 75 posto, što je ispod devetogodišnjeg prosjeka za ovaj period. Vašington tvrdi da bi obnovljene ruske isporuke mogle pomoći u snižavanju cijena pred zimu.
Prijedlog je ponovo dobio na značaju nakon što je Ukrajina 30. oktobra obnovila napade na ruske rafinerije, poslije gotovo dvosedmične pauze uvedene pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Rusija je tokom te pauze nastavila napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je istovremeno počela isporučivati dizel SAD-u, navodi list.
Kako su isporuke dizela otvorile dodatna pitanja?
Prema dostavljenom izvještaju, američki uvoz ruskog dizela zasnovan je na dogovoru Trampa i Putina, ali je izazvao kritike zbog sankcija i pitanja zakonitosti.
Među kritičarima je i guvernerka Nju Džerzija Miki Šeril. United24 izvijestio je i da se nekoliko tankera koji prevoze gorivo nalazi pod sankcijama.
Ovi navodi dodatno otvaraju pitanje kako bi eventualna obnova trgovine ruskim energentima bila usklađena s postojećim ograničenjima.
Da li Trump mijenja raniji stav prema ruskom gasu?
Sadašnja inicijativa predstavlja zaokret u odnosu na Trumpov prvi predsjednički mandat. Tada je oštro kritikovao Njemačku zbog izgradnje gasovoda Sjeverni tok 2, upozoravajući da će energetska zavisnost od Moskve ugroziti njenu sigurnost.
Prijedlog o gasu uklapa se u šire američko-ruske razgovore o mogućem obnavljanju ekonomskih veza nakon rata. Financial Times je ranije izvještavao da su razmatrani povratak američkih naftnih kompanija u ruske energetske projekte, ponovno otvaranje naftovoda Družba, ublažavanje sankcija i obnova drugih poslovnih veza.
Ipak, riječ je o prijedlozima u okviru pregovora. Dogovor o povratku ruskog gasa na evropsko tržište nije postignut.
