Slovenija je izdala desetogodišnje državne obveznice u vrijednosti od 500 miliona dolara, uz kuponsku kamatnu stopu od 5,6 posto. Nakon valutne zamjene, kojom je cijelo izdanje zaštitila od promjena kursa dolara prema euru, stvarni trošak finansiranja budžeta iznosi 4,124 posto, saopćilo je slovensko Ministarstvo finansija.
Obveznice su izdate u utorak, 27. oktobra, uz prinos do dospijeća od 5,63 posto. To je 0,65 procentnih poena više od prinosa na referentne desetogodišnje američke državne obveznice.
Interes investitora bio je veći od iznosa koji je Slovenija ponudila na tržištu. Ukupna potražnja premašila je 785 miliona dolara, uključujući 195 miliona dolara narudžbi banaka koje su organizovale izdanje.
Iako su obveznice denominirane u dolarima, najveći dio kupili su investitori iz kontinentalne Evrope, kojima je pripalo 65 posto izdanja. Investitori iz Azije i s Bliskog istoka kupili su 15 posto, iz Velike Britanije 12 posto, dok je na Sjevernu Ameriku otpalo osam posto, prenose Financije hr.
U slovenskom Ministarstvu finansija dolar smatraju strateškom valutom, a povremeno zaduživanje na tom tržištu dio je dugoročne strategije diverzifikacije izvora finansiranja i održavanja odnosa s međunarodnim institucionalnim investitorima.
Zaduživanje skuplje nego prije tri godine
Slovenija je prethodno desetogodišnje izdanje obveznica u dolarima realizovala u septembru 2023. godine, kada je prikupila milijardu dolara. Tada je kuponska kamatna stopa iznosila pet posto, dok je stvarni trošak finansiranja nakon valutne zamjene bio 3,802 posto.
Trošak aktuelnog zaduživanja tako je veći za 0,322 procentna poena u odnosu na izdanje iz 2023. godine.
Interes investitora tada je bio znatno veći. Potražnja je premašila 3,85 milijardi dolara, uključujući 200 miliona dolara narudžbi banaka organizatora izdanja. To zaduživanje ujedno je označilo povratak Slovenije na dolarsko tržište nakon 2014. godine.
Novo izdanje dolazi u periodu rasta prinosa na državne obveznice. Slovenski Ured za makroekonomske analize (UMAR) navodi da je prosječni prinos na slovenske državne obveznice u trećem kvartalu porastao na 3,63 posto, dok je pred kraj tog perioda premašio četiri posto.
Rast prinosa zabilježen je i na drugim svjetskim tržištima državnih obveznica, pod utjecajem viših cijena energenata i inflacijskih pritisaka.
