Australijski i indonezijski naučnici otkrili su najstariji primjer figurativne pećinske umjetnosti na indonezijskom otoku Južni Sulawesi.
Slika divlje svinje i tri čovjekolike figure stara je najmanje 51.200 godina, više od 5.000 godina starija od prethodne najstarije pećinske umjetnosti.
Ovo otkriće pomiče vrijeme kada su moderni ljudi prvi put pokazali sposobnost kreativnog mišljenja.
Profesor Maxime Aubert sa Univerziteta Griffith u Australiji rekao je za BBC News da će otkriće promijeniti ideje o ljudskoj evoluciji.
“Slika priča složenu priču. To je najstariji dokaz koji imamo o pripovijedanju. To pokazuje da su ljudi u to vrijeme imali sposobnost razmišljanja apstraktnim pojmovima”, rekao je.
Slika prikazuje svinju koja mirno stoji s djelomično otvorenim ustima i najmanje tri ljudske figure. Najveća ljudska figura ima obje ruke ispružene i čini se da drži štap. Drugi je odmah ispred svinje s glavom uz njušku. Također se čini da drži štap čiji je jedan kraj možda u kontaktu sa svinjskim grlom. Čini se da je posljednja čovjekolika figura okrenuta naopako s nogama okrenutim prema gore i raširenim prema van. Ima jednu ruku koja pruža i naizgled dodiruje svinjsku glavu.
Tim naučnika predvodio je Adhi Agus Oktaviana, indonezijski stručnjak za umjetnost na stijenama iz Nacionalne agencije za istraživanje i inovacije (BRIN) u Jakarti. Kaže da je to narativno pripovijedanje bilo ključni dio rane ljudske kulture u Indoneziji od vrlo rane vremenske tačke.
“Ljudi vjerovatno pričaju priče mnogo dulje od 51 200 godina, ali kako se riječi ne fosiliziraju, možemo ići samo posrednim zamjenama poput prikaza scena u umjetnosti – a Sulawesi umjetnost sada je najstariji takav dokaz za koji se zna da arheologije”, rekao je.
Prvi dokazi o crtanju po zidovima pećina datiraju između 75.000 i 100.000 godina u špiljama Blombos u južnoj Africi. Sastoji se od geometrijskih uzoraka.
Nova slika, u vapnenačkoj špilji Leang Karampuang u regiji Maros-Pangkep u Južnom Sulawesiju, prikazuje reprezentativnu umjetnost – i apstraktni prikaz svijeta oko osobe ili ljudi koji su je naslikali. Stoga predstavlja evoluciju u misaonim procesima u našoj vrsti koja je dovela do umjetnosti i nauke.
Pitanje je što je pokrenulo ovo buđenje ljudskog uma, smatra dr. Henry Gee, viši urednik u časopisu Nature, gdje su detalji objavljeni.
“Čini se da se nešto dogodilo prije otprilike 50.000 godina, nedugo nakon čega su izumrle sve druge vrste ljudi poput neandertalaca i takozvanih Hobita. Vrlo je romantično misliti da se u nekom trenutku u to vrijeme nešto dogodilo u ljudskom mozgu, ali mislim da je vjerovatnije da postoje i raniji primjeri reprezentativne umjetnosti”.
Profesor Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu vjeruje da možda postoje primjeri drevne reprezentativne umjetnosti u Africi, gdje su se moderni ljudi prvi put razvili, ali mi ih još nismo pronašli.
“Ovo otkriće pojačava ideju da je reprezentativna umjetnost prvi put proizvedena u Africi, prije 50.000 godina, a koncept se proširio kako se širila naša vrsta. Ako je to tačno, mnogo novih potpornih dokaza iz drugih područja, uključujući Afriku, tek se treba pojaviti. Očito je da je ovaj najstariji datum rad na jednoj ploči na jednom mjestu – nadajmo se da će se napraviti više datiranja na više mjesta kako bi se potvrdilo ovo očito ključno otkriće”.
Novo datiranje omogućeno je pomoću nove metode koja uključuje rezanje male količine umjetnine laserom. To omogućuje istraživačima da detaljnije prouče različite dijelove umjetnine i dođu do tačnijeg datiranja.
Kako se nova metoda bude sve više koristila, nekoliko lokacija s pećinskom umjetnošću diljem svijeta moglo bi biti ponovno datirano, što bi moglo dodatno odgoditi pojavu reprezentativne umjetnosti.
Do prije 10 godina jedini dokazi drevne pećinske umjetnosti bili su na mjestima kao što su Španijai južna Francuska. To je neke navelo na vjerovanje da je kreativna eksplozija koja je dovela do umjetnosti i znanosti kakve danas poznajemo započela u Evropi. Ali otkriće obojenih obrisa ljudskih ruku u južnom Suluwesiju 2014. razbilo je to gledište
Zatim su u novembru 2018. u pećini Lubang Jeriji Saléh na indonezijskom otoku Borneo znanstvenici pronašli tada najstarije reprezentativno umjetničko djelo nepoznate životinje, za koje se smatra da je staro više od 40.000 godina.
Profesor Adam Brumm sa Univerziteta Griffith rekao je da najnovija otkrića indonezijske pećinske umjetnosti bacaju novo svjetlo na važnu ulogu pripovijedanja u povijesti umjetnosti.
“Važno je napomenuti da se najstarija pećinska umjetnost koju smo do sada pronašli u Sulawesiju sastoji od prepoznatljivih scena: to jest, slika koje prikazuju ljude i životinje u interakciji na takav način da možemo zaključiti da je umjetnik namjeravao prenijeti neku vrstu priče – priča”, rekao je piše BBC.
