U najnepovoljnijem scenariju evropske zalihe gasa mogle bi pasti na svega deset posto skladišnih kapaciteta.
Prema upozorenju IEA, nastavak blokade Hormuškog moreuza do početka naredne godine, u kombinaciji s hladnom zimom, mogao bi ozbiljno ugroziti snabdijevanje evropskih domaćinstava i industrije.
Problem, međutim, ne nastaje tek kada se skladišta potpuno isprazne.
Kada popunjenost padne ispod 30 posto, smanjuje se brzina kojom se gas može povlačiti iz skladišta i isporučivati potrošačima.
“To bi evropsko tržište učinilo posebno ranjivim na kasne talase hladnoće”, upozorila je agencija sa sjedištem u Parizu u svom tromjesečnom izvještaju o tržištu gasa.
Kako prenosi britanski Telegraph, upozorenje dolazi u trenutku kada Evropa već osjeća posljedice višemjesečnih poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima.
Cijene gasa gotovo dvostruko više nego prošle godine
Prema podacima IEA, cijene gasa na evropskom promptnom tržištu u trećem kvartalu 2026. godine bile su 90 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Glavni razlog je blokada Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima.
Moreuz je blokiran od marta, što je ozbiljno poremetilo transport tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Perzijskog zaljeva.
Posebno je pogođen Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, koji nema mogućnost da značajniji dio svojih isporuka preusmjeri alternativnim pravcima.
Za razliku od nafte, čiji dio proizvođači poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata mogu transportovati naftovodima, katarski LNG u velikoj mjeri zavisi od pomorskog prolaza kroz Hormuški moreuz.
“Budući da je prolazak kroz Hormuški moreuz i krajem oktobra ostao ozbiljno ograničen, čini se da će poremećaji u snabdijevanju nastaviti stvarati pritisak na tržištu tokom zime na sjevernoj hemisferi”, navela je IEA.
Dodatni problem mogao bi nastati narednog ljeta, kada će evropske zemlje morati ponovo puniti skladišta koja bi nakon zime mogla ostati na izuzetno niskom nivou.
To bi moglo produžiti period visokih cijena gasa i tokom 2027. godine.
Može li Trump postići dogovor s Iranom?
Razvoj situacije na energetskom tržištu u velikoj mjeri zavisi od odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa i mogućnosti postizanja dogovora s Iranom.
Trump je najavio da želi okončati blokadu Hormuškog moreuza, ali još nije jasno hoće li se Washington odlučiti za diplomatsko rješenje ili nove vojne napade.
Prema izvještaju portala Axios, Trump je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu poručio da diplomatiji želi dati još vremena.
Istovremeno, iranski mediji objavili su da je vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei odobrio mirovne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Tim informacijama prethodili su razgovori iranskih zvaničnika s katarskim posrednicima.
Mogućnost postizanja diplomatskog dogovora odmah se odrazila na energetska tržišta.
Evropska cijena gasa pala je za više od deset posto, na nešto više od 93 eura po megavat-satu.
Ipak, eventualno smirivanje političkih tenzija ne bi automatski značilo i brz oporavak snabdijevanja, jer su energetski tokovi već mjesecima poremećeni.
Njemačka ulazi u zimu sa znatno manjim zalihama
Evropska skladišta gasa ulaze u sezonu grijanja s najnižim zalihama od 2013. godine, navodi se u izvještaju IEA objavljenom 3. novembra.
Prema podacima s početka novembra, skladišta u Evropskoj uniji bila su popunjena oko 75 posto, dok je popunjenost njemačkih skladišta iznosila približno 61 posto.
Njemačka je posebno izložena riziku jer raspolaže najvećim skladišnim kapacitetima u EU, a u sezonu povećane potrošnje ulazi sa znatno manjim rezervama nego prethodnih godina.
Sjedinjene Američke Države povećale su izvoz LNG-a kako bi djelimično nadoknadile manjak isporuka iz Perzijskog zaljeva, ali dodatne količine nisu dovoljne da u potpunosti nadomjeste izgubljene isporuke.
Evropski kupci pritom se nadmeću s azijskim tržištima, posebno Japanom i Južnom Korejom, za raspoložive količine gasa.
IEA procjenjuje da bi globalna ponuda tečnog prirodnog gasa u 2026. godini mogla pasti za tri posto, odnosno za gotovo 20 milijardi kubnih metara, što bi bio najveći godišnji pad zabilježen do sada.
Hoće li Evropa ostati bez gasa?
Iako su upozorenja ozbiljna, nestašica nije neizbježna.
Izvršni direktor francuske energetske kompanije TotalEnergies Patrick Pouyanné smatra da Evropa neće potpuno ostati bez gasa, ali očekuje da će ga plaćati znatno više.
Prema njegovoj ocjeni, tržišta su predugo računala na brzo okončanje rata i potcijenila mogućnost dugotrajnog poremećaja snabdijevanja.
“Očekivali smo da će ljudi ranije predvidjeti brži rast cijena gasa. Umjesto toga, tržišta su se ponašala kao da će rat završiti ovog ljeta”, rekao je Pouyanné.
“Plaćat ćemo više od drugih, jednostavno je tako”, zaključio je.
IEA upozorava da bi u slučaju hladnije zime i nastavka poremećaja isporuka kroz Hormuški moreuz popunjenost evropskih skladišta do kraja marta 2027. godine mogla pasti ispod deset posto.
Takav razvoj događaja povećao bi rizik od problema sa snabdijevanjem, ali i dodatno otežao punjenje skladišta tokom narednog ljeta.
To znači da bi posljedice energetske krize mogle potrajati i tokom 2027. godine, čak i ako Evropa uspije izbjeći ozbiljnije nestašice ove zime, prenosi Bankar.
