Slučaj je otvorio pitanje cijene tehnološkog razvoja, odgovornosti velikih kompanija i koristi koje lokalne zajednice uopće imaju od infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Finske vlasti zaustavile su radove, dok stanovnici upozoravaju na uništavanje prirode, zagađenje vode i narušavanje života u svojim mjestima, piše Guardian.
Na mjestu gdje se donedavno prostirala gusta šuma danas se nalazi golema površina ogoljene zemlje, ispresijecana tragovima teških mašina, lokvama smeđe vode i hrpama zemlje, korijenja i granja. U okolini finskog grada Muhosa, na sjeveru zemlje, Google je iskrčio približno 330 hektara šume i uklonio oko 250.000 stabala. U obližnjem Otanmäkiju posječeno je još oko 150.000 stabala. Prema procjenama finskih ekologa, posljedice su već postale predmet ozbiljnog političkog i javnog spora.
Problem nije samo u razmjerama sječe. Finsko tijelo za licenciranje i nadzor (LVV) naredilo je Googleu da privremeno obustavi radove na obje lokacije jer potrebne procjene utjecaja na okoliš nisu bile dovršene prije krčenja zemljišta. Slučaj je otvorio neugodna pitanja za zemlju koja se ponosi svojim prirodnim bogatstvom i kvalitetom institucija: kako je moguće da je velika međunarodna kompanija započela tako opsežan zahvat prije ispunjavanja propisanih uvjeta i ko će snositi odgovornost za nastalu štetu?
Problema ne manjka. Stanovnici upozoravaju da smeđa voda s ogoljene površine otječe u obližnji potok koji se ulijeva u rijeku Oulujoki. U Otanmäkiju je, prema svjedočenjima mještana, voda u potoku također postala smeđa nakon sječe.
Direktor Googlea za Finsku Antti Järvinen prošle sedmice se izvinio zbog krčenja šuma, ali uz napomenu da je kompanija postupala u skladu s najboljim razumijevanjem zakonskih propisa koje je tada imala. Kompanija je objavila i da radi na zaštiti kvaliteta vode na lokaciji Muhos te da planira saditi drveće na 130 hektara. Ekološke udruge odgovaraju da takva obnova ne može poništiti razmjere nastale štete.
Slučaj dolazi u trenutku kada se Finska ubrzano pozicionira kao jedno od poželjnijih evropskih odredišta za izgradnju podatkovnih centara. Prema navodima iz izvornog izvještaja, u zemlji je oko 145 novih centara u različitim fazama planiranja. Hladna klima, zbog koje su troškovi hlađenja podatkovnih centara niži, dostupnost zemljišta i relativna geopolitička stabilnost potiču tehnološke kompanije da u toj zemlji ulažu ogromne iznose u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije, prenosi SEEbiz.
Googleov projekt u Muhosu i Otanmäkiju dio je investicijskog plana vrijednog 13 milijardi eura, najvećeg takvog projekta dosad u Finskoj. Ulaganje ima snažnu podršku vlade, koja u njemu vidi priliku za privlačenje kapitala i jačanje privrede. Premijer Petteri Orpo, koji predvodi vladu suočenu s pritiscima na javne finansije i opsežnim rezovima potrošnje, ranije je poručio da je privlačenje investicija glavni prioritet te da vrijednost podatkovne ekonomije nadilazi direktni iznos uloženog novca.
S druge strane, Jussi Kangasharju, voditelj računarskih nauka na Univerzitetu u Helsinkiju, upozorava da podatkovni centri stvaraju relativno malo radnih mjesta, dok su njihove šire koristi za nacionalnu privredu ograničene. Prema njegovoj procjeni, znatan dio poslovne vrijednosti ostaje izvan zemlje u kojoj se infrastruktura nalazi, a ni porezni prihodi ne moraju biti razmjerni veličini ulaganja.
„To su međunarodne kompanije koje opslužuju međunarodne klijente. Vrlo malo poreza na dobit odlazi u Finsku“, upozorio je Kangasharju.
Upravo zato uništavanje šume u Muhosu za dio finske javnosti više nije samo pitanje poštovanja okolišnih propisa. Lokalno stanovništvo, čini se, snosi negativne posljedice izgradnje ovakvih centara, dok istovremeno ima relativno malo koristi od takvih projekata.
