„Približavamo se zimi koja će biti izazovna. Ne očekujemo probleme sa sigurnošću snabdijevanja energijom, ali očekujemo vrlo visoke cijene“, rekao je evropski komesar za energetiku na marginama neformalnog ministarskog sastanka. Upozorio je da se ljudi koji sebi ne mogu priuštiti gorivo – čak i ako nema problema sa snabdijevanjem energijom – mogu osjećati kao da ih imaju.
„Tokom normalne zime, 50 miliona ljudi u Evropi ne može adekvatno zagrijavati svoje domove, pa bi ova zima mogla biti još gora“, naglasio je.
Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), također je upozorio da Evropu čeka veoma teška zima, dok je prisustvovao neformalnom sastanku ministara energetike država članica Unije.
„Nadajmo se da neće biti jaka zima, ali nada nije energetska strategija“, rekao je, dodajući da je zadovoljan što je Evropska komisija svjesna svih izazova i poduzima odgovarajuće mjere. Također se nada da će evropske i partnerske zemlje sarađivati i smanjiti rizik za evropski energetski sistem.
Na konferenciji za novinare nakon sastanka, evropski komesar naglasio je da visoke cijene goriva na benzinskim pumpama ne smiju postati nova normalnost te je uvjerio da će se situacija na energetskim tržištima rješavati pragmatično i fleksibilno.
Subvencije za fosilna goriva trebaju biti ciljane
Izrazio je razumijevanje za subvencije za fosilna goriva koje su mnoge države članice uvele pod političkim pritiskom zbog teške situacije kompanija i domaćinstava. Također je pozvao države članice da takve mjere budu vremenski što ograničenije i usmjerene na one koji su najviše pogođeni.
„Fiskalna sredstva su ograničena i javni novac ne bi se trebao trošiti na mjere koje su kontraproduktivne u vrijeme krize fosilnih goriva“, rekao je Jorgensen.
Naglasio je da Komisija čuje pozive država članica, poslovne zajednice i građana za dodatnom fleksibilnošću u donošenju mjera podrške. Ispituju, između ostalog, kako bi mogli podržati dostupnost i pristupačnost goriva.
Također je podržao pozive Francuske i nekih drugih država članica da se odgodi provedba dijela evropske uredbe o emisijama metana. Predložio je da se odredbe o izvještavanju uvoznika fosilnih goriva o emisijama ovog stakleničkog plina počnu primjenjivati 2028. umjesto sljedeće godine, prenosi SEEbiz.
Prema komesaru, odgovor EU-a i njenih država članica na energetsku krizu, koja je uglavnom povezana s napetostima na Bliskom istoku, mora uključivati, osim fleksibilnosti u podršci kompanijama i građanima, ubrzanje prelaska na čiste izvore energije i strukturne promjene na energetskim tržištima.
„Naš put je zacrtan. To je čista energetska nezavisnost, jer više domaće proizvedene čiste energije, interkonektivni vodovi, unaprijeđene mreže, efikasnije skladištenje energije i elektrifikacija jedini su način da Evropa postane nezavisnija i da se strukturno smanje cijene“, naglasio je.
