U pismu upućenom vladama država članica, Jørgensen je naveo da se situacija nije poboljšala od njegovog prvog upozorenja u martu, piše Euronews.
– Pozivam vas da razmotrite poduzimanje ili nastavak mjera koje mogu pomoći održavanju punjenja skladišta ili smanjiti potražnju za plinom i električnom energijom koliko god bude potrebno – naveo je Jørgensen.
Skladišta plina u EU trenutno su popunjena oko 70 posto, što je približno 12 procentnih poena manje nego u isto vrijeme prošle godine, pokazuju najnoviji podaci udruženja Gas Infrastructure Europe.
Istovremeno, poremećaji na Bliskom istoku i snažna konkurencija s azijskim kupcima za isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) dodatno podižu cijene.
Referentna evropska cijena plina na nizozemskom TTF tržištu kreće se oko 72 eura po megavatsatu, dok analitičari upozoravaju da bi tokom vrhunca zime mogla premašiti 100 eura ukoliko isporuke LNG-a iz Zaljeva ne porastu ili se produže ograničenja norveškog izvoza.
Evropska komisija podsjeća države članice na mjere korištene tokom energetske krize 2022. godine, među kojima su smanjenje potrošnje električne energije u periodima najveće potražnje, pomjeranje potrošnje putem pametnih brojila i tarifnih modela, ograničavanje temperature u javnim zgradama, smanjenje vanjskog grijanja i gašenje nepotrebne javne rasvjete tokom noći, javlja Fena.
Komesar je istovremeno upozorio ministre da nacionalni planovi za vanredne situacije sadrže i ozbiljnije instrumente koji bi mogli biti aktivirani ukoliko se situacija pogorša, uključujući mogućnost prekida pojedinih ugovora o isporuci plina i prelaska elektrana s plina na druga goriva.
Brisel upozorava da se problem više ne odnosi samo na visoke cijene energije, nego da potrošnja postaje i pitanje sigurnosti snabdijevanja.
