U četiri sedmice zaključno s 1. novembrom pomorski izvoz dostigao je prosječno 3,65 miliona barela dnevno, što je za 60.000 barela više nego u prethodnom četverosedmičnom periodu, pokazuju podaci o kretanju tankera koje je prikupio Bloomberg.
Rast izvoza uslijedio je nakon privremenog zatišja u ukrajinskim napadima na ruske rafinerije. Tokom gotovo dvije sedmice napadi su bili obustavljeni, što je ruskim postrojenjima omogućilo nastavak prerade nafte i popravku oštećene infrastrukture. Međutim, napadi su obnovljeni krajem prošle sedmice, kada su pogođena najmanje četiri postrojenja, uključujući rafinerije u Novokuibiševsku, Ufi, Kstovu i Jaroslavlju.
Napadi na rafinerije utječu i na strukturu ruskog izvoza. Kada postrojenja ne mogu prerađivati sirovu naftu, Moskva dio količina koje ne može preraditi preusmjerava na međunarodna tržišta. S druge strane, periodi bez napada omogućavaju obnovu prerade, pa veći dio sirove nafte ponovo završava u domaćim rafinerijama.
Izvoz dostigao najviši nivo u pet sedmica
U sedmici zaključno s 1. novembrom rusku naftu ukrcalo je 38 tankera, koji su prevezli ukupno 27,8 miliona barela. Sedmicu ranije 37 brodova ukrcalo je 27,12 miliona barela.
Prosječni dnevni izvoz porastao je za 100.000 barela, na 3,97 miliona barela, što je najviši nivo u posljednjih pet sedmica. Ipak, sedmični podaci mogu znatno varirati zbog vremenskih prilika, održavanja infrastrukture, sankcija, vojnih aktivnosti i vremena polaska tankera iz luka.
Bruto vrijednost ruskog pomorskog izvoza sirove nafte u četverosedmičnom prosjeku porasla je na 2,66 milijardi dolara sedmično, što je najviše u posljednje tri sedmice. Rast količina i nastavak poskupljenja ruske nafte ESPO, koja se izvozi preko Pacifika, uglavnom su neutralizirali niže cijene nafte Urals, ključne ruske izvozne mješavine.
Na sedmičnom nivou vrijednost izvoza ostala je gotovo nepromijenjena, na oko 2,78 milijardi dolara, jer su niže cijene različitih vrsta ruske nafte uglavnom poništile učinak većih količina isporuka.
Kina i Indija ostaju glavni kupci
Azijska tržišta i dalje su daleko najvažnija odredišta ruskog izvoza. Isporuke prema azijskim kupcima, uključujući pošiljke čije konačno odredište još nije poznato, porasle su na 3,52 miliona barela dnevno u četiri sedmice do 1. novembra, u odnosu na prethodno revidiranih 3,41 milion barela.
Kina i Indija ostaju najveći kupci ruske nafte, dok su isporuke prema ostalim kupcima na Mediteranu pale na oko 130.000 barela dnevno, sa 180.000 barela u prethodnom četverosedmičnom periodu.
Posebno je smanjen izvoz prema Turskoj, na oko 80.000 barela dnevno, u poređenju sa 130.000 barela u prethodnom periodu. Isporuke prema Egiptu iznosile su oko 50.000 barela dnevno, dok su isporuke prema Siriji pale na nulu nakon što je ta zemlja u pregovorima sa SAD-om pristala znatno smanjiti uvoz ruske nafte.
Dio pošiljki još nema potvrđeno konačno odredište, pa bi se podaci o izvozu prema pojedinim azijskim tržištima mogli naknadno promijeniti. Historijski gledano, većina takvih pošiljki na kraju je završavala u Kini ili Indiji.
Napadi ugrožavaju i transportne pravce
Ukrajinski napadi nisu ograničeni samo na rafinerije. U ponedjeljak je pogođena i crpna stanica u ruskoj Samari, što je nakratko zaustavilo protok kazahstanske nafte prema ruskom naftovodnom sistemu. Riječ je o važnom čvorištu kroz koje prolaze isporuke iz zapadnog Sibira i Kazahstana prema izvoznim terminalima Novorosijsk na Crnom moru i Ust-Luga na Baltiku.
Protok kazahstanske nafte obnovljen je u utorak, a napad zasad ne bi trebao utjecati na isporuke iz tih luka tokom naredne sedmice.
Napadi na energetsku infrastrukturu odvijaju se uoči novih mirovnih razgovora između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje SAD-a, koji su planirani za 10. i 11. novembar u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ipak, ne očekuje se da bi sastanak na radnom nivou mogao neposredno dovesti do prekida borbi, prenose Financije hr.
Za rusku ekonomiju izvoz nafte ostaje jedan od ključnih izvora prihoda, a promjene u količinama isporuka, cijenama i dostupnosti transportne infrastrukture direktno utječu na priliv novca u državnu blagajnu.
Najnoviji podaci pokazuju da Moskva zasad uspijeva održavati visoke izvozne količine, uprkos pritisku ukrajinskih napada na njenu energetsku infrastrukturu.
