Suša, ekstremno visoke temperature, skup repromaterijal i gorivo dodatno su opteretili proizvođače, dok su na pojedinim područjima prinosi manji i do 70 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice, rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo jedna od najtežih godina za poljoprivrednike u Semberiji u posljednje tri decenije.
Prinosi u Semberiji
Prema njegovim riječima, u Semberiji je kukuruz ove godine bio zasijan na oko 26.000 hektara, ali su prinosi na velikom broju parcela bili izuzetno niski.
“Imali smo prinose od oko 150 do 500 kilograma po hektaru. Bilo je negdje i 700 kilograma, ali uglavnom na manjim površinama i na to se ne možemo osloniti. Realna cijena kukuruza je mala u odnosu na cijenu koštanja proizvodnje”, kazao je Bakajlić.
Kako ističe, jedna vreća sjemenskog kukuruza, dovoljna za oko pola hektara, koštala je između 140 i 170 KM, dok su visoki bili i ostali troškovi proizvodnje.
“Bez obzira na pomoć države i regres, poljoprivredni proizvođači su danas u Semberiji u minusu najmanje 300 do 500 KM po hektaru, čak i uz cijenu kukuruza od oko 45 feninga”, rekao je Bakajlić.
On kaže da poljoprivrednici ne pamte težu godinu.
“Ovo je najkatastrofalnija godina za nas u posljednjih 30 godina. Imali smo ekstremno visoke temperature, skup repromaterijal i skupo gorivo. Sada ulazimo i u jesenju sjetvu i teško je govoriti šta nas čeka”, naveo je on.
Bakajlić upozorava da bi nastavak ovakvih trendova mogao dodatno ugroziti domaću proizvodnju hrane.
“Godinama govorimo da je potrebno zaštititi domaću proizvodnju. Isto tako, ne možete ugroziti mljekarski sektor niskom otkupnom cijenom mlijeka, dok je cijena u marketima višestruko veća”, kazao je Bakajlić.
Nedostatak stočne hrane
Poseban problem, dodaje, predstavlja nedostatak stočne hrane, zbog čega bi dio proizvođača mogao biti primoran da smanji broj grla ili rasproda stoku.
“Svi su u problemu i nedostaje stočne hrane. Neki proizvođači će radije rasprodati stoku nego se dodatno zaduživati u bankama po visokim kamatnim stopama da bi preživjeli”, rekao je Bakajlić.
Cijena kukuruza preniska
Da je cijena kukuruza preniska smatra i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
On kaže da trenutnih oko 45 feninga po kilogramu nije ni blizu cijene koja bi proizvođačima mogla pokriti ulaganja.
“Ne mogu sada precizno reći koja bi cijena bila realna, to treba detaljno izračunati i uzeti u obzir sve troškove proizvodnje. Međutim, 45 feninga je premalo”, rekao je Bićo.
Kako ističe, u konačnu računicu moraju biti uračunate cijene goriva, repromaterijala i ostalih troškova koje su poljoprivrednici imali tokom sjetve.
“Gorivo je bilo veoma skupo kada se obavljala sjetva, a i sada su cijene visoke. Sve to mora biti uračunato u cijenu proizvodnje”, kazao je Bićo.
Šta je još značajno smanjilo prinose?
Dodatni problem ove godine bila je suša, koja je značajno smanjila prinose i uticala na kvalitet kukuruza.
“Rod je podbacio, kvalitet je loš i desilo se praktično sve ono što poljoprivrednicima nije odgovaralo. U pojedinim slučajevima prinosi su manji i više od 50 odsto”, naveo je Bićo.
Slična situacija je i na području Tuzlanskog kantona, gdje berba na pojedinim područjima još nije završena.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kaže da su prinosi na pojedinim parcelama manji i do 70 odsto, dok je prosječno smanjenje između 43 i 50 odsto u odnosu na prošlu godinu.
“Po situaciji koju imamo ove godine, trenutna cijena nije realna. Prinos je značajno umanjen, negdje čak i do 70 odsto, ali ako uzmemo neki prosjek, možemo govoriti o smanjenju od 43 do 50 odsto”, rekao je Hasanović.
On dodaje da berba na Sprečkom polju tek ulazi u punu fazu, jer vegetacija na ovom području kasni u odnosu na Lijevče polje i Semberiju.
Koja cijena kukuruza bi bila realna?
Za razliku od Biće, koji nije želio precizirati iznos, Hasanović smatra da bi cijena kukuruza između 60 i 70 feninga po kilogramu bila realnija.
“Realna cijena bila bi između 60 i 70 feninga, kako bi poljoprivrednik mogao pokriti svoje troškove”, istakao je Hasanović.
Da li će cijena dostići taj nivo, dodaje, zavisiće prije svega od ponude i potražnje.
“Oni koji imaju farme moraće, zbog nedostatka kukuruza, da ga plaćaju po cijeni koja bude formirana na tržištu. Kada je ponuda manja, cijena raste, a kada je ponuda veća, cijena pada”, zaključio je Hasanović.
