Velike temperaturne razlike između hladnih jutara i toplijih dijelova dana mogu uticati na pritisak vazduha u automobilskim gumama.
Zbog toga vozače upravo u ovo doba godine može dočekati upozorenje sistema za nadzor pritiska u gumama (TPMS), iako prethodnog dana nisu primijetili nikakav problem.
Razlog je jednostavan – kada temperatura pada, pada i pritisak u gumama.
Prema tehničkim smjernicama, pritisak se mijenja približno 0,07 bara na svakih šest stepeni Celzijusa promjene spoljne temperature. Tako temperaturna razlika od oko 16 stepeni može napraviti razliku od približno 0,2 bara.
Ako je pritisak već bio blizu donje preporučene vrijednosti, to može biti dovoljno da sistem aktivira upozorenje.
Šta uraditi kada se upali lampica?
Prvo treba provjeriti sve četiri gume i utvrditi da li neka izgleda vidljivo ispuhano ili oštećeno.
Ako nema očiglednog oštećenja, potrebno je izmjeriti pritisak, najbolje dok su gume hladne.
Vrijednost koju preporučuje proizvođač automobila obično se nalazi na naljepnici na okviru ili unutrašnjoj strani vozačevih vrata, kod poklopca rezervoara ili u uputstvu za vozilo.
Ne treba se voditi pritiskom ispisanim na samoj gumi, jer on nije preporučena vrijednost za konkretan automobil.
Ako je pritisak niži od propisanog, gume treba dopumpati na vrijednost koju je naveo proizvođač.
Zašto lampicu ipak ne treba ignorisati?
Iako hladno vrijeme može biti razlog zbog kojeg se upozorenje pojavilo, ne treba automatski pretpostaviti da je samo temperatura krivac.
Pad pritiska može biti posljedica i probušene gume, oštećenog ventila ili drugog problema.
Ako jedna guma ima osjetno niži pritisak od ostalih ili ponovo gubi vazduh nakon dopumpavanja, trebalo bi provjeriti zbog čega se to događa.
Auto Bild navodi da prenizak pritisak može pogoršati ponašanje automobila, produžiti put kočenja i povećati potrošnju goriva i trošenje guma.
Šta se događa kada je pritisak prenizak?
Kada u gumi nema dovoljno vazduha, ona se pod težinom automobila više deformiše.
Automobil tada može postati manje stabilan, naročito prilikom promjene pravca i prolaska kroz krivine. Povećava se otpor kotrljanja, a samim tim mogu porasti i potrošnja goriva i habanje guma.
Dugotrajna vožnja sa ozbiljno nedovoljno napumpanom gumom može dovesti i do njenog pregrijavanja i oštećenja.
A šta ako su gume previše napumpane?
Ni pretjerivanje nije dobro rješenje.
Kod znatno previsokog pritiska smanjuje se površina kojom guma naleže na kolovoz, što može uticati na prianjanje. Automobil može djelovati tvrđe preko neravnina, a gazni sloj može se neravnomjerno trošiti.
Zato rješenje nije nasumično dodavanje vazduha čim zahladi, nego mjerenje pritiska i njegovo podešavanje prema vrijednostima koje je propisao proizvođač.
Posebno je korisno provjeriti gume nakon većih sezonskih promjena temperature. Ono što je bilo odgovarajući pritisak tokom toplog septembarskog dana ne mora biti isto nakon prvih hladnih oktobarskih jutara.
