FAO indeks cijena hrane u septembru je iznosio prosječno 136 bodova, što je povećanje od 1,5 posto u odnosu na august ove godine i 5,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Rast su predvodile žitarice, čije su cijene porasle 5,1 posto u odnosu na august i sada su 17,2 posto više nego u septembru 2025. godine. FAO indeks cijena svih vrsta riže također je porastao za 1,4 posto, usljed rasta cijena Indica riže u uvjetima nepovoljnih vremenskih prilika i sezonski sužene ponude.
Za Bosnu i Hercegovinu, kretanja globalnih cijena pšenice imaju poseban značaj, jer zemlja uvozi oko dvije trećine pšenice koju troši, uglavnom iz susjednih zemalja – Srbije, Hrvatske i Mađarske.
Svjetske cijene pšenice porasle su 6,3 posto u septembru, što FAO pripisuje logističkim ograničenjima u regionu Crnog mora i sušnoj sjetvi u Sjevernoj Americi. Cijene kukuruza takođe su porasle za 5,6 posto, zbog slabijih prinosa u Sjedinjenim Američkim Državama i smanjenog izvoza iz Brazila.
Glavni ekonomista FAO-a Maximo Torero izjavio je da su pritisci koji se nagomilavaju na tržištima roba sveobuhvatni.
Poremećaji u Hormuškom moreuzu i na Crnom moru u kombinaciji sa klimatskim faktorima podižu troškove energije, transporta i hrane, rekao je, upozoravajući da će se, ukoliko se trend nastavi, efekti uskoro prenijeti na potrošačke cijene hrane, posebno u zemljama ovisnim o uvozu hrane i energije.
Posebno, novi FAO izvještaj o ponudi i potražnji žitarica ukazuje na pad globalne proizvodnje žitarica za 2,1 posto u 2026. godini, na nešto manje od 2,98 milijardi tona. FAO je blago povećao i prognozu globalne potrošnje žitarica za 2026/27. godinu, na 2.966 miliona tona.
Očekuje se da će svjetska trgovina žitaricama pasti za 3,5 posto u odnosu na rekordni nivo iz prethodne godine, uz ograničenja u izvozu pšenice i kukuruza zbog poteškoća u transportu kroz Crno more.
FAO-ov Sistem za informiranje o poljoprivrednim tržištima (AMIS), čiji je FAO domaćin, također je objavio svoj mjesečni pregled tržišta, Market Monitor, ističući da povećane troškove prevoza, jačanje tržišta vještačkih đubriva i stalni logistički poremećaji doprinose sve nesigurnijem tržišnom okruženju.
Pregled uključuje i poseban osvrt na jačanje fenomena El Niño, koji dodatno povećava neizvjesnost u pogledu prinosa, posebno za rižu u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji.
Prema izvještaju, prinosi riže tokom El Niño epizoda obično su 1,0 do 1,5 posto niži od očekivanog trenda, dok su prinosi pšenice i kukuruza generalno blizu uobičajenih nivoa, a prinosi soje često 1,5 do 2,0 posto iznad trenda, saopćeno je iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini.
