Objava je uslijedila u okviru tromjesečnih ekonomskih i inflacijskih prognoza, uz odluku da ključna kamatna stopa ostane na 1,25 posto. Odluka je donesena omjerom glasova osam prema jedan i bila je u skladu s očekivanjima tržišta.
BoJ je u izvještaju navela da je temeljna inflacija potrošačkih cijena sada na nivou koji je „uglavnom u skladu s ciljem stabilnosti cijena od dva posto“. Međutim, dostizanje cilja ne znači i kraj izazova za centralnu banku. Sada se postavlja pitanje kako spriječiti da inflacija, nakon godina preslabog rasta cijena, ponovo postane previsoka.
Cilj inflacije od dva posto postavljen je 2013. godine, na početku mandata bivšeg japanskog premijera Shinza Abea. Njegova vlada je, zajedno s centralnom bankom, pokrenula ambiciozan program monetarnog popuštanja kako bi prekinula dugotrajnu deflaciju i privrednu stagnaciju.
Uprkos izrazito poticajnoj monetarnoj politici, uključujući uvođenje negativnih kamatnih stopa prije deset godina, cilj je godinama ostajao nedostižan. Situacija se posljednjih godina promijenila zbog rasta cijena sirovina, slabljenja jena, umjerenog privrednog rasta i sve izraženijeg nedostatka radne snage.
Shoki Omori, strateg za kamatne stope u Deutsche Banku, odluku je opisao kao svojevrsnu, ali ne pretjerano glasnu objavu pobjede. Inflacija je, naime, tokom većeg dijela posljednje četiri godine bila iznad dva posto, ali BoJ sada procjenjuje da se može zadržati oko ciljane vrijednosti i bez dodatne podrške monetarne politike.
Istovremeno, centralna banka upozorava na mogućnost da srednjoročna i dugoročna inflacijska očekivanja nastave rasti te da se temeljna inflacija udalji od cilja i dostigne više nivoe.
Iako je kamatna stopa zasad ostala na 1,25 posto, očekivanja ekonomista sve su više usmjerena ka novom povećanju u decembru. Dio analitičara smatra da bi BoJ mogla podići stopu za dodatnih 0,25 procentnih poena.
Marcel Thieliant iz Capital Economicsa ocijenio je da je daljnje pooštravanje monetarne politike vrlo izvjesno te predviđa da bi ključna kamatna stopa do sredine naredne godine mogla dostići dva posto.
Jedini član odbora koji je glasao protiv zadržavanja kamatne stope, Hajime Takata, zalagao se za njeno povećanje na 1,5 posto. Smatra da je dostizanje inflacijskog cilja označilo ulazak u novu fazu, u kojoj bi centralna banka trebala ubrzati povećanje kamata.
BoJ je u svojim prognozama blago povećala očekivanja inflacije, mjerene indeksom koji isključuje svježu hranu i energiju. Očekuje da će inflacija ostati iznad cilja tokom fiskalne godine koja završava u martu 2027., kao i u naredne dvije fiskalne godine.
S druge strane, centralna banka očekuje nastavak umjerenog privrednog rasta, uz podršku vladinih mjera, i dalje povoljnih finansijskih uslova te snažne globalne potražnje povezane s umjetnom inteligencijom. Od toga bi koristi mogle imati japanske kompanije koje su izložene ulaganjima u poluprovodnike i drugu tehnološku infrastrukturu.
Centralna banka najavila je i blago ubrzanje prodaje fondova kojima se trguje na berzi (ETF), odnosno velikih dioničkih pozicija koje je godinama akumulirala tokom najagresivnije faze programa monetarnog popuštanja.
Prodaju ETF-ova pokrenula je u januaru 2026. godine, a njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi oko 250 milijardi dolara. Dosadašnji tempo prodaje bio je toliko spor da bi potpuno povlačenje iz tih ulaganja trajalo približno 100 godina.
Prema novom planu, prodaja bi trebala dostići oko 10 milijardi jena dnevno, odnosno približno 63,6 miliona dolara. To odgovara otprilike 0,1 posto dnevne vrijednosti trgovanja dionicama na glavnom tržištu Tokijske berze, prenose Financije hr.
Odluka o kamatnim stopama donesena je u trenutku pojačane nestabilnosti na globalnim tržištima. Ulagači su uoči objave kupovali japanske državne obveznice, što je dovelo do pada njihovih prinosa nakon rasprodaje dionica američkih tehnoloških kompanija i širenja negativnog raspoloženja na azijska tržišta.
Prinos na referentnu desetogodišnju japansku državnu obveznicu pao je za pet baznih poena, na 2,78 posto. Prinosi na obveznice kreću se u suprotnom smjeru od njihovih cijena.
Guverner BoJ-a Kazuo Ueda trebao bi se obratiti javnosti nakon objave odluke, a tržišta će posebno pratiti njegovu procjenu globalnih tržišnih kretanja i posljedica rasprodaje dionica tehnoloških kompanija.
