Za vlasnike koji posjeduju više nekretnina predviđene su i znatno veće porezne stope.
Porez bi plaćali domaći i strani, fizički i pravni subjekti koji su vlasnici nekretnina na dan 31. decembra godine za koju se utvrđuje porez. Obaveza se odnosi i na nekretnine koje nisu upisane u zemljišne knjige, ako se može utvrditi njihova korisna površina.
Prema predloženim odredbama, osnovica za obračun poreza bila bi korisna površina nekretnine, dok bi općinska vijeća određivala konkretnu visinu poreza, u rasponu od četiri do šest KM po kvadratnom metru. Općine bi mogle utvrditi različite iznose u zavisnosti od lokacije, naselja, ulice ili zone u kojoj se nekretnina nalazi.
Posebno su propisana uvećanja poreza za vlasnike više nekretnina. Za drugu nekretninu stopa se uvećava za 200 posto, a za treću i svaku narednu za 300 posto. Redoslijed se određuje prema datumu sticanja nekretnina.
Prijava nekretnina i kazne do 5.000 KM
Obračun i naplatu poreza provodila bi Porezna uprava Federacije BiH, koja bi porez utvrđivala rješenjem. Vlasnici bi bili obavezni podnijeti poreznu prijavu do 30. januara tekuće godine za prethodnu godinu, a utvrđeni porez platiti u roku od 30 dana od prijema rješenja.
To je možda i prva zamjerka predloženom rješenju. Jer, s obzirom da će općina Kanton Sarajevo naplaćivati porez u omjeru pola/pola, logično bi bilo da se nametna obaveza notarima i advokatima, odnosno općinskim službama da evidentiraju nove vlasnike i naplate im porez. S druge strane, isto tako bi oni koji traže izuzeće ili olakšice sami trebali prikupljati obimne dokumentacije.
Jer, po ovom Nacrtu, Općine bi svakako vodile i ažurirale evidenciju nekretnina te kontrolisale njihovo prijavljivanje. Za neprijavljene nekretnine mogle bi izdavati naloge za prijavu Poreznoj upravi.
Predviđene su i novčane kazne. Za neprijavljivanje sticanja nekretnine općini, kao i za nepodnošenje porezne prijave Poreznoj upravi, kazne bi iznosile od 1.000 do 3.000 KM. Za lažno prikazivanje ili prikrivanje činjenica radi ostvarivanja poreznog oslobađanja predviđene su kazne od 2.000 do 5.000 KM. Na neplaćeni porez obračunavala bi se i zatezna kamata.
Prihodi se dijele između općina i Kantona
Prihodi ostvareni naplatom ovog poreza dijelili bi se ravnomjerno: 50 posto pripalo bi općini u kojoj je porez naplaćen, a preostalih 50 posto Kantonu Sarajevo.
Općine bi u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu trebale objaviti javne pozive za prijavu i upis nekretnina u svoje evidencije. Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo trebalo bi, nakon tri godine primjene zakona, procijeniti njegove efekte.
Mane u izuzećima
Također, Nacrtom su od plaćanja izuzete vjerske zajednice. To je opravdano u dijelu koji se odnosi na vjereke objekta ili one koji služe vjerskoj zajednici, no nije posve jasno zašto porez ne bi plaćale na stanove ili poslovne prostore koje zjape prazni. Isto vrijedi i za izuzeće općinskih prostora ili prostora i stanova javnih preduzeća, koja godinama na očigleda svih zjape prazna.
