Nakon nedavnog napada dronovima na saudijski naftovod East-West, koji povezuje naftna polja na istoku zemlje s izvoznom lukom Yanbu na Crvenom moru, Saudijska Arabija je smanjila isporuku nafte evropskim kupcima zbog oštećenja na tom naftovodu.
U međuvremenu, Saudijska Arabija ponovo je pokrenula svoj ključni naftovod, koji trenutno radi smanjenim kapacitetom, ali ostaje neizvjesno da li će ostati otvoren i koliko će se nafte moći transportovati na planirana tržišta, imajući u vidu neprolaznost moreuza Bab el-Mandeba za saudijske tankere.
Govoreći o poremećajima u snabdijevanju naftom nakon privremenog zatvaranja naftovoda East-West te njihovom efektu na BiH, Gavran je ocijenio da situacija sa ovim naftovodom predstavlja tek manji segment ukupnog globalnog snabdijevanja naftom, imajući u vidu da su količine koje njime prolaze znatno manje u odnosu na ukupni promet nafte kroz Hormuški moreuz.
Zbog toga se, po njegovim riječima, više radi o psihološkom efektu na tržištu nego o ozbiljnom poremećaju u svjetskoj ponudi nafte.
– Cijena nafte jeste porasla, ali je i dalje niža nego na početku američke agresije na Iran, tako da trenutno ne postoji objektivan razlog za drastično povećanje cijena goriva u BiH – kazao je Gavran u izjavu za Fenu, dodajući da bi aktuelna situacija ipak mogla poslužiti kao izgovor za nova poskupljenja goriva na domaćem tržištu.
Komentirajući procjene Goldman Sachsa da bi cijena nafte Brent mogla premašiti 120 dolara po barelu ukoliko se intenziviraju napadi na trgovačke brodove i pogoršaju sigurnosni rizici na ključnim pomorskim pravcima Bliskog istoka, upozorio je da bi se takav scenario osjetio i u BiH.
– Ako bi cijena nafte u svijetu dostigla taj nivo, gorivo u BiH moglo bi koštati oko 4 KM po litru, pa i više, ukoliko vlasti ne poduzmu mjere za ublažavanje posljedica – rekao je Gavran. Naglasio je da mnogo toga zavisi od spremnosti nadležnih institucija da reagiraju.
Upozorio je da bi cijene goriva više od 4 KM po litru u BiH vjerovatno dovele do novog rasta cijena drugih proizvoda i usluga.
– To bi moglo otvoriti prostor za nova poskupljenja, pa čak i kod proizvoda čije trenutne cijene već ne odražavaju realne troškove. Kada je riječ o robama i uslugama koje bi prve mogle najviše osjetiti rast cijena, to je prijevoz, kao i proizvodi i usluge koji su najviše vezani za troškove prijevoza. Naravno, zimski period, kada se energenti intenzivnije koriste za grijanje, mogao bi privremeno donijeti nešto izraženije posljedice. Ipak, ukupan efekat prvenstveno će zavisiti od kretanja cijena goriva – pojasnio je Gavran.
Kada je hrana u pitanju, značajniji uticaj skupljeg goriva na cijene poljoprivrednih proizvoda vjerovatno se neće osjetiti odmah.
– Troškovi goriva ugrađeni su u cijenu robe koja je već proizvedena i trenutno se nalazi na tržištu, pa eventualni rast cijena krajem godine ne bi trebao uticati na postojeću ponudu. Posljedice bi se prije mogle odraziti na poljoprivrednu sezonu naredne godine – procijenio je.
S druge strane, ukoliko bi se cijene goriva zadržale na nivou do četiri KM po litru,Gavran smatra da ne bismo trebali očekivati snažan inflatorni udar.
– Takav nivo cijena već smo imali ranije i uglavnom je ugrađen u postojeće cijene roba i usluga. Ozbiljniji inflatorni pritisci u tom slučaju ne bi trebali uslijediti, osim u slučaju zloupotreba na tržištu, što nije neuobičajeno u BiH, ali se može spriječiti adekvatnim djelovanjem nadležnih institucija – kaže ekonomski stručnjak.
On upozorava da se rast cijena u BiH često koristi kao opravdanje za poskupljenja koja nisu zasnovana na stvarnom povećanju troškova. Iako su pojedini uvozni proizvodi, poput goriva i mineralnog đubriva, objektivno poskupjeli na svjetskom tržištu, Gavran smatra da brojni privredni subjekti u BiH, iako nisu direktno pogođeni takvim rastom troškova, podižu cijene svojih proizvoda i usluga pozivajući se upravo na globalna poskupljenja.
Govoreći o eventualnom jačanju inflatornih pritisaka, naglašava da bi bh. vlasti morale odlučnije reagirati nego što je to bio slučaj do sada. U tom kontekstu, ističe da ne postoji jedna mjera koja može riješiti problem te da je potrebna kombinacija kratkoročnih i dugoročnih poteza.
– Među mjerama koje bi mogle ublažiti rast cijena su privremena suspenzija akciza na gorivo i dodatno ograničavanje marži, jer su i dalje previsoke uprkos postojećim ograničenjima. Međutim, ono što bi bilo efikasnije, a što bi vlasti mogle učiniti, je pokretanje rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Ne vidim nikakvu prepreku da se to učini, čak i uslovno rečeno, prisilno, s obzirom na to da obustava rada rafinerije apsolutno nije opravdana. Domaća prerada nafte omogućila bi povoljnije snabdijevanje u odnosu na uvoz gotovih derivata, u čije su cijene već ugrađene marže proizvođača – istakao je.
Kada je riječ o pravcima snabdijevanja energentima, naša zemlja može iskoristiti i određene prednosti koje ima, tvrdi ekonomski ekspert.
– S obzirom na to da BiH nema uveden režim sankcija prema Ruskoj Federaciji, i to bi moglo predstavljati jednu od opcija za nabavku energenata pod povoljnijim uslovima, ukoliko bi se pronašlo održivo rješenje za njihov transport do zemlje – pojašnjava.
Osim toga, ukazao je i na mogućnost da bi se terminalski kapaciteti u Federaciji BiH mogli dodatno staviti u funkciju tržišne stabilizacije.
– U Republici Srpskoj takvi kapaciteti ne postoje u okviru robnih rezervi, ali postoje skladišni kapaciteti privatnih kompanija koji bi se, u vanrednim okolnostima, mogli koristiti u javnom interesu – dodao je.
Kao dugoročna rješenja naveo je veće korištenje električnih vozila, unaprjeđenje energetske efikasnosti te podršku poljoprivrednicima kroz subvencioniranje energenata, uključujući model “plavog dizela”.
– Ključno je da vlasti ozbiljno shvate svoju odgovornost i pravovremeno reagiraju. U suprotnom, sve će biti prepušteno tržišnoj stihiji i zloupotrebama trgovaca, pa bi posljedice rasta cijena na svjetskom tržištu u BiH mogle biti znatno teže nego što to realni poremećaji i objektivne okolnosti opravdavaju – zaključio je Gavran.
Sukob između SAD-a, Izraela i Irana, koji je počeo 28. februara, posebno je pogodio pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i plina. Kroz taj moreuz u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske trgovine sirovom naftom i prirodnim plinom (LNG), zbog čega svaki ozbiljniji poremećaj saobraćaja na tom području izaziva zabrinutost na globalnom tržištu energenata.
Cijene plina u Evropi naglo su porasle na najviši nivo od 2022. godine, a učesnici na tržištu strahuju od dugotrajnijih poremećaja u snabdijevanju LNG-om s Bliskog istoka zbog blokade Hormuškog moreuza, piše Fena.
