Mjerilo referentnih cijena svjetskih prehrambenih proizvoda ostalo je u velikoj mjeri stabilno u maju, jer su padovi u cijenama biljnog ulja nadoknadili poraste cijena žitarica i šećera, prema novim podacima koje je danas objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
FAO Indeks cijena hrane u maju 2026. prosječno je iznosio 130,8 bodova, što je za 0,2% manje u odnosu na revidirani nivo u aprilu, a 2,9% više u odnosu na nivo od prije godinu dana.
“Dok su globalna tržišta prehrambenih roba ostala uglavnom otporna, rast cijena žitarica naglašava ranjivost na rizike povezane s vremenskim uslovima i poremećaje na tržištima energije i inputa. Neprekidna nesigurnost koja utiče na ključne trgovačke rute, uključujući Hormuški tjesnac, mogla bi smanjiti upotrebu đubriva i dodatno opteretiti cijene hrane, naglašavajući potrebu za koordiniranom međunarodnom akcijom”, rekao je Boubaker Ben-Belhassen, direktor Odsjeka za tržišta i trgovinu FAO-a.
FAO indeks cijena žitarica povećao se za 2,6% u odnosu na april i bio je gotovo 5,0% viši nego prije godinu dana, što odražava veće cijene svih glavnih žitarica usljed viših troškova goriva i đubriva u svijetu i pritisaka vezanih za vremenske uvjete.
Svjetske cijene pšenice porasle su za 3,4% u odnosu na prethodni mjesec – i 7,8% u odnosu na nivo od prije godinu dana – podržane manjim očekivanim žetvama u glavnim izvoznicima, uključujući SAD, gdje su uslovi useva ozime pšenice među najmanje povoljnima u posljednjim decenijama. Cijene američke tvrde crvene ozime pšenice u maju 2026. bile su 28% više nego u maju 2025.
Cijene kukuruza porasle su za 1,9% (3,9% godišnje) zbog jače potražnje za uvozom na ključnim tržištima, ograničene dostupnosti u Brazilu i SAD te viših cijena energije koje su povećale potražnju povezanu s etanolom.
FAO indeks cijena svih vrsta riže porastao je za 2,7% u odnosu na prethodni mjesec, jer su zabrinutost zbog vremenskih uslova i više cijene sirove nafte i proizvoda od nje podržale kotacije u nekim vodećim azijskim zemljama izvoznicama.
FAO indeks cijena biljnog ulja, nasuprot tome, smanjio se za 4,6% u odnosu na april, što je njegov prvi mjesečni pad u 2026. godini. Međunarodne cijene palminog ulja su pale zbog očekivanja slabije globalne uvozne potražnje i nesigurnosti na tržištima sirove nafte, dok su kretanja cijena sojinog ulja u svijetu bila miješana, pri čemu su sezonski porasti izvoznih zaliha spuštali cijene u Južnoj Americi, čak i dok je čvrsta potražnja za biogorivima podržavala vrijednosti u Sjevernoj Americi. Cijene ulja repice i suncokreta su porasle zbog ograničenih zaliha.
FAO Indeks cijena mesa porastao je za 0,1%. Cijene goveđeg mesa u svijetu porasle su zbog snažne potražnje za uvozom, posebno iz Kine i SAD, dok su cijene svinjskog mesa opale, uglavnom zbog nižih cijena u Evropskoj uniji uslijed obilnih zaliha i slabe uvozne potražnje.
FAO Indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 0,5% u odnosu na prethodni mjesec, što je prvenstveno uzrokovano padom međunarodnih cijena putera. Cijene sira su uglavnom bile stabilne, dok su cijene obranog mlijeka u prahu porasle. Cijene punomasnog mlijeka u prahu pokazale su različite trendove.
FAO Indeks cijena šećera porastao je za 7,5% u maju, što je podstaknuto podacima koji pokazuju manji udio brazilske proizvodnje šećerne trske koji se dodjeljuje proizvodnji šećera, što povećava očekivanja veće preraspodjele u etanol, kao i zbog zabrinutosti da bi El Niño uslovi mogli negativno utjecati na proizvodnju u Indiji i Tajlandu u nadolazećoj godini.
Očekuje se pad proizvodnjea i trgovine žitaricama u svijetu
Svjetska proizvodnja žitarica u sezoni 2026/27 očekuje se da će opasti za 2% u odnosu na prethodnu godinu, na 2.982 miliona tona, prvenstveno zbog smanjenja žetve pšenice, prema posljednjem Izvještaju FAO-a o ponudi i potražnji žitarica, koji je također objavljen danas.
Očekivano smanjenje dolazi nakon povećanja od 6,1% u sezoni 2025/26, na rekordnih 3.043 miliona tona, s krajem marketinške sezone. Ovaj snažan rast doveo je do procijenjenog povećanja svjetskih zaliha žitarica za 9,5%.
Predviđa se da će upotreba žitarica u svijetu porasti za 0,6% u 2026/2027, usporavajući u odnosu na 2,7% zabilježeno u prethodnoj sezoni. Na osnovu trenutnih prognoza, predviđa se da će svjetske zalihe žitarica blago opasti, za 0,3%, uglavnom zbog očekivanog smanjenja zaliha riže, što dovodi globalni odnos zaliha žitarica prema upotrebi, na 31,7%, blizu ranijih nivoa.
Nakon što je globalna trgovina žitaricama porasla za 4,8% u 2025/26, predviđa se da će opasti za 0,3% na 507,2 miliona tona u narednoj godini, jer se očekivano manji obim trgovine pšenicom i ječmom više nego kompenzuje predviđenim povećanjima isporuka kukuruza i riže.
Naredno izdanje publikacije Food Outlook biće objavljeno 18. juna 2026. godine.
