Energetski izazovi pred zimu
– Cijene gasa porasle su za 140 posto od početka rata.
– Skladišta gasa u EU slabije su popunjena nego prošle godine.
– Ministri energetike EU razgovarat će o mogućim mjerama štednje.
– Hormuški moreuz ključan je za svjetski transport energenata.
Za sada nema odluke o obaveznoj štednji energije.
Ministri energetike Evropske unije razgovarat će o mogućim mjerama 29. oktobra, dok iz Brisela upozoravaju da bi se posljedice poremećaja u snabdijevanju mogle osjećati mjesecima, pa čak i godinama.
Evropska unija razmatra mogućnost koordiniranog smanjenja potrošnje energije ukoliko Hormuški moreuz, ključna ruta za svjetski transport nafte i gasa, ostane zatvoren i tokom narednih mjeseci.
Istovremeno, evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen upozorava da se Unija suočava s krizom cijena povezanom s rizicima u snabdijevanju, prenosi Reuters.
Prema dokumentu u koji je Euronews imao uvid, ministri energetike država članica razgovarat će 29. oktobra o mogućim mjerama za smanjenje potrošnje na nivou EU.
Prijedlog je potekao od Irske, koja trenutno predsjedava Vijećem Evropske unije i vodi pregovore između država članica.
U dokumentu nisu predložena konkretna ograničenja niti se navodi da je odluka o njihovom uvođenju već donesena.
Cilj razgovora je procijeniti kako bi Unija mogla odgovoriti ako poremećaji u snabdijevanju potraju, uz već razmatrane mjere poput oslobađanja hitnih rezervi energenata i pružanja finansijske podrške.
Jorgensen: Kriza cijena povezana je s rizicima u snabdijevanju
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen upozorio je da rat u Iranu potresa tržišta nafte i gasa te pozvao države članice da razmotre mjere za smanjenje potrošnje prirodnog gasa.
„Suočavamo se s krizom cijena koja je povezana s krizom u snabdijevanju“, naveo je Jorgensen u pismu upućenom ministrima energetike EU, u koje je uvid imao Reuters.
Prema njegovim preporukama, države bi mogle razmotriti ograničavanje temperature u javnim zgradama, izbjegavanje grijanja otvorenih prostora i isključivanje nepotrebne javne rasvjete.
Moguće mjere obuhvataju i korake kojima bi se omogućilo dodatno punjenje skladišta gasa, kao i smanjenje potrošnje prirodnog gasa i električne energije tokom perioda u kojem to bude potrebno.
Jorgensen je istakao da je EU bolje pripremljena za zimu nego 2021. godine, kada je Rusija smanjenjem isporuka ograničila snabdijevanje Evrope gasom.
Među faktorima koji danas doprinose većoj otpornosti Unije naveo je veće kapacitete za uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG), veći udio obnovljivih izvora energije i smanjenu potrošnju gasa.
Ipak, pozvao je vlade da dodatno intenziviraju pripreme za zimski period.
Cijene gasa porasle za 140 posto, skladišta slabije popunjena
Cijene gasa porasle su za 140 posto od početka rata SAD-a i Izraela protiv Irana, dok se sirova nafta Brent u srijedu, 21. oktobra, prodavala po cijeni od 110 dolara za barel.
Iako bi eventualni završetak sukoba smanjio dio neizvjesnosti, posljedice na tržištu nafte mogle bi potrajati mjesecima, dok bi se uticaj na snabdijevanje gasom mogao osjećati godinama.
Evropa oko 80 posto svojih potreba za gasom podmiruje iz uvoza, što je čini posebno izloženom promjenama na svjetskom tržištu, navodi Reuters.
Hormuškim moreuzom u uobičajenim okolnostima prolazi oko 20 posto svjetskog transporta nafte i tečnog prirodnog gasa.
Evropa se zasad ne suočava s nestašicama energenata, ali rast cijena i potreba za pripremom skladišta za zimu predstavljaju sve veći izazov.
Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, koje prenosi Reuters, skladišta gasa u EU popunjena su oko 70 posto, što je 12 procentnih poena manje nego u istom periodu prošle godine.
Euronews je, pozivajući se na podatke iste organizacije, objavio da je popunjenost skladišta 20. oktobra iznosila 74 posto, što je najniži nivo za taj period od 2011. godine.
Operateri gasnih transportnih sistema upozorili su da bi se EU, u slučaju snažnog talasa hladnoće ove zime, mogla suočiti s manjkom gasa od 12 do 15 posto u odnosu na potražnju.
EU razmatra zajednički odgovor
U slučaju produžene krize, države članice mogle bi se suočiti s pitanjem treba li mjere štednje koordinirati na nivou EU ili odluke prepustiti nacionalnim vladama.
Zajednički pristup mogao bi spriječiti nadmetanje država za ograničene količine energenata, ali zemlje Unije nemaju iste potrebe niti su podjednako izložene rizicima.
Razlikuju se prema zavisnosti od gasa, cijenama električne energije i potrebama industrije, dok bi eventualna ograničenja otvorila i pitanje zaštite domaćinstava i konkurentnosti evropske privrede.
Evropska komisija razmatra i prijedlog za objedinjavanje potražnje za energijom na nivou EU, kako bi Brisel mogao koordinirati potrebe država članica i raspoređivati energente u skladu s njima.
U međuvremenu, Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopćila je da je spremna koordinirati dodatno oslobađanje hitnih rezervi nafte ako države članice to budu željele.
Španija je potvrdila da će tokom oktobra osloboditi 4,4 miliona barela iz strateških rezervi, dok je Saudijska Arabija ponudila dodatne količine sirove nafte za isporuku Evropi od kraja oktobra do sredine novembra.
Među mogućim mjerama za smanjenje potrošnje nafte koje je IEA ranije predstavila nalaze se i „sedmice bez automobila“, po uzoru na praksu iz energetske krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Za sada, međutim, nema odluke o uvođenju obaveznih mjera štednje na nivou EU.
Predstojeći razgovori trebali bi pokazati koliko su države članice spremne koordinirati potrošnju ako se kriza u snabdijevanju nastavi.
