Odbor upozorava da su klimatske promjene, neodrživo korištenje vode i promjene namjene zemljišta sve više poremetili hidrološki ciklus, odnosno prirodno kruženje vode u okolišu. Zbog toga je, kako navode, neophodno poduzeti zajedničke mjere kako bi se spriječile ozbiljnije posljedice po stanovništvo i privredu.
U mišljenju objavljenom u Bruxellesu EGSO je istakao da poremećaji u kruženju vode ugrožavaju sigurnost snabdijevanja hranom i pitkom vodom, ekonomsku stabilnost i međunarodnu sigurnost. Nestašica vode, upozoravaju, sve češće doprinosi migracijama i sukobima.
“Suše, poplave i narušeni ekosistemi ugrožavaju proizvodnju hrane, pristup sigurnoj vodi za piće, radna mjesta i domove”, poručili su iz Odbora.
Budući da voda prelazi državne granice putem rijeka, zemljišta i atmosfere, nijedna zemlja ne može samostalno riješiti sve izazove povezane s njenom dostupnošću. Zbog toga EGSO poziva Evropsku komisiju i države članice na intenzivniju prekograničnu saradnju i zajedničko upravljanje vodnim resursima.
Prema podacima navedenim u dokumentu, oko četiri milijarde ljudi svake godine suočava se s ozbiljnom nestašicom vode tokom najmanje jednog mjeseca. Posebno su pogođene zajednice u Africi, južnoj Aziji i Latinskoj Americi, gdje dugotrajne suše i gubitak izvora prihoda dodatno otežavaju život stanovništva.
Ugrožena i voda pohranjena u tlu
Posebnu zabrinutost izaziva stanje takozvane zelene vode, odnosno kišnice koja se zadržava u zemljištu, a potom putem isparavanja i transpiracije biljaka vraća u atmosferu.
Ovaj oblik vode čini približno 60 posto slatke vode na kopnu, dok oko 80 posto poljoprivrednih površina u svijetu zavisi od nje. Poremećaji u tom prirodnom procesu već doprinose smanjenju poljoprivrednih prinosa i povećavaju rizike za globalnu prehrambenu sigurnost.
EGSO smatra da Evropska unija treba snažnije djelovati i na međunarodnom nivou. Od Evropske komisije i država članica traži da na Konferenciji Ujedinjenih nacija o vodama, planiranoj od 8. do 10. decembra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, podrže pokretanje globalne inicijative za obnovu hidrološkog ciklusa.
Odbor također predlaže da zaštita vode postane važniji dio evropskih klimatskih, poljoprivrednih, energetskih i vanjskopolitičkih strategija.
“Evropska unija mora iskoristiti svoju diplomatsku snagu”, poručila je Milena Angelova, izvjestiteljica EGSO-a za ovo pitanje.
Obnova ekosistema i ulaganja u vodne sisteme
Među preporukama je i izdvajanje sredstava za obnovu vodnih sistema u okviru budućeg budžeta Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine.
Predložene mjere obuhvataju obnovu močvara, šuma i drugih prirodnih područja koja zadržavaju vodu, kao i unapređenje praćenja vodnih resursa i razvoj sistema ranog upozoravanja na suše, poplave i druge rizike.
EGSO smatra da bi EU u tim procesima trebala više koristiti digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju. Istovremeno, potrebno je uzeti u obzir i rastuću potrošnju vode u podatkovnim centrima, čije potrebe predstavljaju dodatni izazov za održivo upravljanje ovim resursom.
