Iz CBBiH navode da, uprkos povoljnijim kratkoročnim izgledima, ekonomski rast ostaje umjeren, uz očekivano postepeno ubrzavanje na 3,2 posto u 2027. i 3,5 posto u 2028., što je uglavnom u skladu s prethodnim krugom srednjoročnih projekcija.
Dodaju da domaća potražnja ostaje jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta, uz očekivani rast lične potrošnje od 2,3 posto u 2026. Uprkos rastu nominalnih plata, povišen nivo cijena i dalje ograničava kupovnu moć stanovništva i mogućnosti snažnijeg rasta potrošnje.
Godišnja inflacija za 2026. revidirana je naviše, sa 4,7 posto na 5,1 posto, iako su u septembarskoj rundi kratkoročne procjene inflacije kratkoročni izgledi ukazivali na mogućnost usporavanja inflacije.
U junu i julu zabilježeno je neočekivano usporavanje inflacije, dok su se već od septembra, prema zvaničnoj statistici, inflatorni pritisci značajno intenzivirali.
Prema tome, i posljednje srednjoročne projekcije CBBiH su bliže onima iz proljetnog kruga, nego brzim procjenama za treći kvartal, javlja Fena.
Rizici, prvenstveno povezani s postojanošću temeljne inflacije i mogućim odgođenim prenosom međunarodnih cjenovnih pritisaka i dalje su izraženi. U srednjoročnom periodu očekuje se postepeno slabljenje inflatornih pritisaka, uz projiciranu inflaciju od 2,8 posto u 2027. i 2,3 posto u 2028.
Ostvarenje projiciranih kretanja i dalje je izloženo vanjskim i domaćim rizicima. Vanjski rizici prvenstveno su povezani s geopolitičkim neizvjesnostima, kretanjima cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, te dinamikom ekonomskog oporavka glavnih trgovinskih partnera.
Domaći rizici odnose se na postojanost domaćih inflatornih pritisaka, neizvjesnost u pogledu dinamike investicijske aktivnosti, kao i strukturna ograničenja povezana s tržištem rada i produktivnošću.
Dodatni rizik za inflacijske projekcije predstavlja mogući odgođeni prenos ranijih međunarodnih cjenovnih šokova na domaće tržište, ukazali su iz CBBiH.
