Istovremeno je upozorila da inflacija ostaje previsoka uprkos sve izraženijim znakovima usporavanja ekonomije. Odluka dolazi u trenutku kada cijene nekretnina padaju, nezaposlenost raste, a ekonomisti upozoravaju na mogućnost recesije.
Centralna banka Australije (Reserve Bank of Australia – RBA) u utorak, 3. novembra, povećala je referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na 4,85 posto.
Riječ je o petom povećanju kamatnih stopa tokom 2026. godine, a odluka je donesena sa šest glasova za i tri protiv.
Centralna banka ocijenila je da su izgledi za inflaciju sada „znatno nepovoljniji“. Među faktorima koji podstiču rast cijena navela je gorivo, sirovine i ulaganja povezana s vještačkom inteligencijom.
RBA sada očekuje da se inflacija neće vratiti u ciljani raspon od dva do tri posto prije kraja 2027. godine, odnosno tri kvartala kasnije nego što je ranije prognozirala.
Inflacija ostaje visoka, ekonomija pokazuje znakove slabosti
Podaci objavljeni prošle sedmice pokazali su da je bazna inflacija, koja isključuje kategorije s velikim oscilacijama cijena, poput goriva, u 12 mjeseci zaključno sa septembrom dostigla 3,6 posto.
To predstavlja blagi rast u odnosu na prethodni mjesec, dok je ukupna inflacija u istom periodu iznosila 4,3 posto.
Guvernerka RBA Mišel Bulok poručila je da je novo povećanje kamatnih stopa neophodno zbog pogoršanja inflacionih izgleda.
Priznala je da to nije vijest koju su mnogi građani željeli čuti, ali je ocijenila da je riječ o neophodnom potezu za australijsku ekonomiju.
Pritisak na domaćinstva dodatno pojačavaju kretanja na tržištu nekretnina. Cijene kuća bilježe pad, dok je stopa nezaposlenosti prošlog mjeseca porasla na 4,7 posto.
Kombinacija skupljih kredita, pada vrijednosti nekretnina i neizvjesnosti na tržištu rada povećava rizik od daljeg slabljenja potrošnje.
Australijski dolar oslabio je nakon objavljivanja odluke, u jednom trenutku za 0,35 posto, spustivši se ispod nivoa od 0,70 američkih dolara.
Ekonomisti upozoravaju na mogućnost recesije
Pol Bloksam, glavni ekonomista HSBC-a za Australiju, upozorio je da postoji rizik da ekonomija uđe u recesiju.
Procijenio je da je vjerovatnoća takvog scenarija približno 50 posto.
Bulok je, međutim, istakla da osnovna projekcija centralne banke ne predviđa recesiju.
Ipak, priznala je da bi građani, suočeni s padom cijena nekretnina i rastom nezaposlenosti, mogli imati osjećaj da je ekonomija već u recesiji jer se osjećaju siromašnije.
Posljedice viših kamatnih stopa posebno su vidljive na tržištu stambenih kredita.
Šejn Oliver, glavni ekonomista AMP-a, procjenjuje da bi kumulativna povećanja kamatnih stopa mnogim vlasnicima nekretnina mogla povećati godišnje troškove kamata na kredite za oko 6.600 australijskih dolara, odnosno približno 4.610 američkih dolara.
Prema njegovom upozorenju, dio domaćinstava mogao bi se približiti granici nakon koje više neće moći podnijeti dodatno povećanje troškova otplate kredita.
Australija ide suprotno od drugih velikih centralnih banaka
Odluka RBA izdvaja Australiju od nekoliko drugih velikih ekonomija.
Američke Federalne rezerve, Evropska centralna banka, Banka Japana i centralna banka Novog Zelanda na svojim posljednjim sjednicama odlučile su zadržati kamatne stope nepromijenjenim.
Bulok je branila restriktivniju monetarnu politiku australijske centralne banke, ističući da je potrebno smanjiti višak potražnje u ekonomiji kako bi se inflacija vratila pod kontrolu.
Dodala je da razlika između inflacionih ciljeva centralnih banaka i stvarnih mjesečnih pokazatelja nije karakteristična samo za Australiju.
Dodatni pritisak osjeća i vlada premijera Entonija Albanezea, koja je najavila da u decembru priprema smanjenje javne potrošnje.
Vlada je do sada među uzrocima inflacije isticala i vanjske faktore, uključujući rat na Bliskom istoku.
Australijska centralna banka tako se našla pred teškim izborom: daljnje povećanje kamata trebalo bi pomoći u obuzdavanju inflacije, ali istovremeno dodatno opterećuje
