Dobit nakon oporezivanja iznosila je svega 95 miliona eura, što je za 87 posto manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je kompanija ostvarila 718 miliona eura.
Prema podacima koje je Audi objavio u petak, grupa, u čijem sastavu posluju i brendovi Lamborghini, Bentley i Ducati, u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je dobit nakon oporezivanja od 1,22 milijarde eura. To predstavlja pad od 41 posto u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, prihodi su smanjeni za 13 posto i iznosili su 42,1 milijardu eura. Za poređenje, konkurentski Mercedes je samo u trećem kvartalu ostvario dobit od 1,52 milijarde eura, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Audi je u periodu od januara do septembra isporučio ukupno 1.056.103 vozila, što je 11 posto manje nego godinu ranije. Najizraženiji pad zabilježen je na kineskom tržištu, gdje su isporuke smanjene za 24,5 posto, dok je u Sjevernoj Americi zabilježen pad od 17,3 posto. S druge strane, prodaja u Njemačkoj i ostatku Evrope bilježi blagi rast.
Carine, Kina i sve snažnija konkurencija
U Audiju kao glavne razloge lošijih poslovnih rezultata izdvajaju slabljenje tržišta u Kini, posebno kada je riječ o vozilima s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, te sve intenzivniju konkurenciju i pritisak kineskih proizvođača na evropskom tržištu.
Dodatni teret predstavljaju više cijene energije, povezane s dešavanjima na Bliskom istoku, kao i američke carine. Za razliku od BMW-a i Mercedesa, Audi nema vlastitu fabriku u Sjedinjenim Američkim Državama
Finansijski direktor Audija Jürgen Rittersberger upozorio je da kompanija mora ubrzati provođenje mjera za poboljšanje poslovanja.
“Ključne brojke jasno pokazuju da je potreba za djelovanjem u Audiju velika i ne trpi odgađanje. Okruženje se, posebno u trećem kvartalu, ponovo značajno pogoršalo. Naše mjere daju rezultate, ali zbog ogromnog konkurentskog pritiska moramo ih dodatno pojačati”, izjavio je Rittersberger.
Zbog nepovoljnih kretanja kompanija je korigovala i godišnje finansijske prognoze. Sada očekuje prihode između 55 i 59 milijardi eura, uz operativnu maržu od tri do pet posto.
Početkom godine očekivanja su bila znatno optimističnija: Audi je prognozirao prihode od 63 do 68 milijardi eura i operativnu maržu između šest i osam posto. Ipak, Rittersberger je ocijenio da nova prognoza ukazuje na mogućnost boljih poslovnih rezultata u četvrtom kvartalu.
Neizvjesna budućnost fabrike u Neckarsulmu
Audi još nije precizirao kakve bi posljedice loši rezultati mogli imati na njegove proizvodne lokacije u Njemačkoj. Iz kompanije su poručili da će o dodatnim mjerama za očuvanje konkurentnosti i radnih mjesta razgovarati s radničkim vijećem.
Kako piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, pregovori o novim uštedama već su u toku, a među razmatranim mogućnostima nalazi se čak i zatvaranje fabrike u Neckarsulmu. Audi je još prošle godine postigao dogovor o ukidanju hiljada radnih mjesta u Njemačkoj.
Finansijski problemi dolaze u posebno osjetljivom trenutku za kompaniju, čiji je izvršni direktor Gernot Döllner izložen kritikama zbog pojavljivanja na predizbornom skupu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Na tom skupu najavljena je izgradnja Audijeve fabrike u saveznoj državi Georgiji.
Döllneru se zamjera što je učestvovao na događaju uoči izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar. Pojedini kritičari otišli su i korak dalje, zatraživši njegovu ostavku. Direktor Audija, međutim, brani svoj postupak tvrdnjom da je nastupio u interesu kompanije.
Nadzorni odbor Audija u petak održava vanrednu sjednicu, a prema pisanju FAZ-a, među temama razgovora trebali bi biti Döllnerovo pojavljivanje na Trumpovom skupu, ali i uslovi pod kojima bi bila realizovana izgradnja fabrike u SAD-u.
