Dok se vlast u predizbornim kampanjama zaklinje u zaštitu domaće privrede, nadležne institucije godinama ne pokazuju ozbiljnu inicijativu da se suoče s jednim od sve izraženijih problema na tržištu.
Posebnu odgovornost u ovoj priči snose ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, kao i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Tokom četiri godine mandata ovo pitanje nije postalo ozbiljna tema njihovog javnog i institucionalnog djelovanja, iako se radi o problemu koji direktno zadire u poreski sistem, zaštitu domaćih trgovaca i kontrolu robnog prometa.
Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine primila oko 2,1 milion pošiljki s platforme Temu. Riječ je o ogromnom broju paketa koji su, u različitim kategorijama robe, završili u rukama građana širom zemlje, dok se domaći trgovci istovremeno suočavaju s troškovima poreza, doprinosa, radne snage i poslovanja koje strani trgovci često nemaju u istom obimu.
Međutim, ako pokušate saznati koliko je takvih pošiljki stiglo u BiH u prvih šest mjeseci 2026. godine, odgovor nadležne državne institucije je poražavajući- taj podatak ne postoji. Agencija za poštanski promet BiH potvrdila je da za prvih šest mjeseci 2026. godine ne vodi evidenciju po platformama ili pošiljateljima. Podaci se prate isključivo zbirno, prema vrsti poštanske usluge, univerzalnoj ili kurirskoj.
Uprava za indirektno oporezivanje raspolaže podacima o carinskim postupcima, a njen Upravni odbor, kojim predsjedava Amidžić, ima važnu ulogu u kreiranju i provođenju poreske politike.
Ipak, četiri godine mandata nisu donijele vidljivu inicijativu usmjerenu na rješavanje problema masovnog uvoza robe putem velikih međunarodnih platformi.
Država bi morala imati precizne podatke o vrijednosti robe, primijenjenim carinskim stopama i naplaćenom PDV-u, jer bez takve analize nemoguće je pouzdano utvrditi stvarne fiskalne posljedice i obim eventualnog narušavanja konkurencije.
Domaći trgovci, za razliku od međunarodnih platformi, posluju u okviru bh. poreskog i regulatornog sistema. Plaćaju poreze i doprinose, snose troškove zaposlenih, zakupa poslovnih prostora i drugih obaveza. Istovremeno, roba naručena putem stranih platformi dolazi do potrošača bez potrebe da te platforme imaju klasičnu poslovnu infrastrukturu u BiH.
Dodatni problem predstavlja najava uvođenja plaćanja pouzećem. Dok EU naplaćuje porez na svaku pošiljku, BiH još uvijek drži prag oslobađanja do 300 KM. Na taj način, BiH je u prethodnih nekoliko godina izgubila desetine, vjerovatno i stotinu miliona KM.
