Wizz Air ostvario je neto dobit od 108,1 milion eura u prvih šest mjeseci fiskalne godine, što je približno 120 miliona dolara. U istom periodu prošle godine dobit je iznosila 323,5 miliona eura, što predstavlja pad od gotovo 67 posto.
„Gorivo ostaje glavni negativni faktor“, izjavio je izvršni direktor kompanije Jozsef Varadi.
Rast cijena avionskog goriva stvara sve veći pritisak na poslovanje evropskih aviokompanija, a posljedice su već vidljive u njihovim finansijskim rezultatima i planovima za naredne mjesece. Pojedine kompanije smanjuju prognoze poslovanja, dok druge prilagođavaju zimske redove letenja kako bi ograničile troškove u periodu slabije potražnje.
Wizz Air već provodi mjere za smanjenje rashoda. Prema ranijem izvještaju Bloomberga, kompanija je dijelu pilota na londonskom aerodromu Luton, svojoj glavnoj bazi u Velikoj Britaniji, ponudila otpremnine kako bi smanjila troškove tokom zimskog perioda.
Smanjenje broja letova dio je šireg prilagođavanja poslovanja sezonski slabijoj potražnji. Za niskobudžetne aviokompanije taj period predstavlja poseban izazov jer moraju održavati visoku iskorištenost aviona i kontrolisati troškove kako bi zadržale profitabilnost.
Pritisak nije ograničen samo na Wizz Air. Ryanair, najveći evropski niskobudžetni avioprijevoznik, prošle sedmice najavio je program povećanja efikasnosti kako bi se pripremio za dodatne dvije milijarde eura troškova goriva u narednoj godini.
Skuplje gorivo utječe i na cjenovne planove velikih evropskih aviokompanija. IAG, vlasnik British Airwaysa, i njemačka Lufthansa najavili su povećanje cijena avionskih karata tokom naredne godine kako bi nadoknadili rast troškova, prenose Financije hr.
To bi moglo dodatno poskupjeti avionski prijevoz za putnike, posebno ako cijene goriva ostanu visoke. Aviokompanije, međutim, ne mogu neograničeno prenositi troškove na putnike jer se istovremeno suočavaju s konkurencijom, osjetljivošću potrošača na cijene i promjenama potražnje.
Dionice Wizz Aira ove godine izgubile su približno 10 posto vrijednosti, što odražava zabrinutost investitora zbog pritiska na profitabilnost kompanije.
Za niskobudžetne aviokompanije, čiji se poslovni model zasniva na pristupačnim cijenama i strogoj kontroli troškova, dugotrajno visoke cijene goriva predstavljaju ozbiljan izazov. Ako se troškovi nastave povećavati, putnici bi dio tereta mogli osjetiti kroz skuplje karte, manji broj dostupnih letova i slabiju ponudu tokom zimskih mjeseci.
