Čelan, šef Laboratorija za analitičku hemiju i ispitivanje rezidua Zavoda, u razgovoru za Fenu ističe kako takve prakse dovode kupce u zabludu i stvaraju nelojalnu konkurenciju pčelarima koji proizvode kvalitetan med.
– Redovna kontrola meda izuzetno je važna jer štiti i proizvođače i potrošače. Veliki problem predstavljaju i pčelari koji namjerno patvore med (dodavanjem šećernih sirupa, grijanjem i isušivanjem nezrelog meda itd.) i tako varaju kupce, a ujedno su i nelojalna konkurencija pčelarima koji se trude i proizvode kvalitetan med – kazao je Čelan.
Upozorava i na nedostatke u nadzoru prodaje, posebno na pijacama i uz saobraćajnice, gdje se med nerijetko nudi bez odgovarajućih deklaracija, podataka o proizvođaču i mogućnosti praćenja porijekla.
Čelan smatra kako bi med koji se prodaje bez propisanih deklaracija i podataka o proizvođaču trebalo ukloniti s tržišta te pojačati inspekcijski nadzor.
Laboratorijska ispitivanja otkrila nepravilnosti
Tokom 2025. godine, od 80 ispitanih uzoraka meda domaćih proizvođača s područja Federacije BiH, čak 21 posto nije zadovoljilo propisane parametre kvaliteta. Kako navodi Čelan, uzorke su na analizu dostavljali građani i pčelarska udruženja, a najčešća odstupanja odnosila su se na povišen sadržaj hidroksimetilfurfurala (HMF), nepravilnu kiselost te povećan udio vode, piše Fena.
Posebno zabrinjavajući rezultati utvrđeni su tokom zasebnog ispitivanja meda sa sivog tržišta, koje je Zavod proveo na uzorcima prikupljenim na pijacama i uz saobraćajnice širom Bosne i Hercegovine.
Čak 83 posto uzoraka s nelegalnog tržišta imalo je ekstremno povišene vrijednosti HMF-a – između 364,8 i 552,96 miligrama po kilogramu – dok je najviša dozvoljena granica 40 mg/kg. Povišeni HMF obično upućuje na pretjerano zagrijavanje ili nepravilno skladištenje, dok tačan uzrok ostalih odstupanja zahtijeva dodatnu stručnu procjenu.
Uz povišen HMF, kod značajnog broja testiranih uzoraka sa sivog tržišta zabilježene su i izrazito niske vrijednosti prolina, ključnog pokazatelja zrelosti i autentičnosti meda. Dok propisani kriteriji zahtijevaju vrijednost prolina iznad 180 miligrama po kilogramu, u spornim uzorcima izmjerene su vrijednosti od svega 2,51 do 11,75 mg/kg, što dodatno potvrđuje upitan kvalitet i porijeklo meda koji se prodaje izvan zvaničnih tokova.
Govoreći o tome kako se potrošači mogu zaštititi, Čelan upozorava da se autentičnost meda ne može pouzdano utvrditi popularnim kućnim metodama provjere.
– Ne postoje jasni pokazatelji kao što neki preporučuju da se okrene tegla s medom pa prati pojava kugle ili formira li se oblik saća kada se kapne na keramičku površinu. To su zablude – istakao je.
Pojasnio je kako prosječan potrošač bez laboratorijske analize teško može prepoznati patvoreni med, zbog čega savjetuje kupovinu od provjerenih pčelara čiji je kvalitet rada prepoznat među kupcima.
Uvoz meda višestruko nadmašuje izvoz
Dodatni izazov za domaće pčelare predstavlja prodaja jeftinijeg meda, posebno na pijacama i improviziranim prodajnim mjestima.
Čelan navodi podatke Vanjskotrgovinske komore BiH koji pokazuju da je 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 478,3 tone meda, ukupne vrijednosti 3,69 miliona KM, dok je izvezeno svega 11,2 tone, vrijedne oko 344.000 KM.
Zbog niske kupovne moći građani često posežu za jeftinijim proizvodima, koji se na pojedinim prodajnim mjestima nude po cijenama od 15 do 20 KM.
Takva prodaja, upozorava Čelan, narušava tržišni položaj domaćih pčelara koji ulažu u proizvodnju kvalitetnog meda.
Domaći med ima veliki potencijal
Uprkos utvrđenim nepravilnostima, Čelan ističe kako višegodišnja laboratorijska ispitivanja potvrđuju visok kvalitet meda proizvedenog u Bosni i Hercegovini, koji se odlikuje stabilnim fizičko-hemijskim svojstvima.
Prednosti domaćeg meda povezuje s bogatstvom različitih vrsta medonosnog bilja, ali i prirodnim obilježjima pojedinih područja, posebno očuvanim okolišem i manjom prisutnošću industrijskih zagađivača.
Prema njegovim riječima, med iz BiH bogat je polifenolnim spojevima koji doprinose njegovim antioksidativnim svojstvima. Ističe kako su pojedina naučna istraživanja pokazala da domaći med može imati izraženiji antioksidativni kapacitet u poređenju s medom iz drugih zemalja.
Istovremeno, Čelan upozorava kako dugotrajne suše i rani mrazevi posljednjih godina nepovoljno utiču na proizvodnju i smanjuju prinose, zbog čega je neophodno prilagoditi pčelarstvo novim klimatskim uslovima.
Snažnija promocija i brendiranje domaćeg meda, zaštita oznakama porijekla i geografskog porijekla te redovnije laboratorijske kontrole doprinijeli bi boljem vrednovanju njegovog kvaliteta i većem povjerenju potrošača, zaključio je Stipe Čelan iz Zavoda za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije.
