Nova pumpa može prepumpati 15.000 litara vode u sekundi, čime je ukupni kapacitet postrojenja povećan na 60.000 litara u sekundi. Grad planira i izgradnju podzemnog spremnika te drugog cjevovoda ispod Dunava.
S obzirom na sve češće ekstremne vremenske prilike, upravljanje oborinskim i otpadnim vodama postaje važan dio planiranja urbane infrastrukture. Bečki primjer pokazuje kako se kombinacijom snažnijih pumpi, podzemnih spremnika, rezervnih cjevovoda i digitalnog nadzora može unaprijediti otpornost kanalizacionog sistema na obilne padavine.
Pumpno postrojenje na Dunavskom ostrvu jedan je od ključnih dijelova bečkog kanalizacionog sistema i ima važnu ulogu u odvodnji otpadnih voda iz 21. i 22. bečkog okruga, Floridsdorfa i Donaustadta. Nakon nevremena u septembru 2024. godine, Beč je pokrenuo njegovu modernizaciju, u koju je uloženo 18 miliona eura.
Ugrađena je nova pumpa kapaciteta 15.000 litara u sekundi, čime je ukupni kapacitet postrojenja povećan sa 45.000 na 60.000 litara u sekundi. Radovi su obuhvatili i obnovu objekta, energetsku modernizaciju te unapređenje digitalnog sistema upravljanja kanalizacionom mrežom.
Tokom intenzivnih padavina u kanalizacioni sistem dospijevaju velike količine kišnice, koja se miješa s otpadnim vodama iz domaćinstava. Kako bi se spriječilo preopterećenje mreže i plavljenje ulica, višak vode potrebno je preusmjeriti u Dunav, što bečko postrojenje i omogućava. Planiranim podzemnim spremnikom kapaciteta oko 100 miliona litara otpadne vode želi se dodatno smanjiti ispuštanje miješane vode u rijeku. U slučaju kvara pumpnog postrojenja spremnik bi služio i kao privremeni prostor za prihvat otpadnih voda.
Izgradnjom drugog cjevovoda ispod Dunava, dugog približno 500 metara, želi se osigurati dodatna veza s postojećim postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda u Simmeringu, čime bi se povećala sigurnost odvodnje u slučaju da postojeća veza bude van funkcije ili joj kapacitet bude ograničen.
Bečki kanalizacioni sistem dug je oko 2.500 kilometara i svakodnevno transportuje približno pola milijarde litara otpadne vode za oko dva miliona ljudi, 180.000 objekata i sedam okolnih općina. Njegovim radom upravlja digitalni sistem koji obrađuje podatke sa oko 700 mjernih stanica, kao i informacije o padavinama, kako bi se protok vode prilagodio trenutnim uslovima.
Modernizacijom je unaprijeđena i energetska efikasnost postrojenja. Na krovu površine oko 3.000 kvadratnih metara postavljena je solarna elektrana snage 260 kilovata, a grijanje na lož ulje zamijenjeno je toplotnim pumpama. Prema podacima Grada Beča, ova promjena trebala bi smanjiti emisije ugljendioksida za oko 300 tona godišnje, saopćeno je iz Ureda Grada Beča.
