Veći troškovi energije, sirovina i transporta, kao posljedica američkog rata protiv Irana, doveli su kompanije koje proizvode sve, od deterdženata za veš do gaziranih pića i grickalica, u situaciju da moraju pažljivo balansirati između zaštite profitnih marži i zadržavanja kupaca.
Daljnje poskupljenje svakodnevnih proizvoda dodatno će pojačati zabrinutost da će inflacija potrajati i tokom naredne godine. Visoki računi za gorivo i hranu važan su faktor i uoči američkih izbora sljedeće sedmice.
Nagli rast troškova povezanih s ratom predstavlja najnoviji problem za kompanije iz sektora robe široke potrošnje, hrane i pića, koje se još od pandemije suočavaju sa slabijom prodajom jer potrošači sve više izbjegavaju skupe brendirane prehrambene proizvode.
Prošle godine morale su se nositi i s carinama na uvoznu robu koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.
– Povećanje cijena posljednja je poluga koja je ovim kompanijama preostala, a koriste je prema potrošačima koji su već dostigli granicu svoje spremnosti da plaćaju više – rekao je David Wagner, direktor sektora za dionice i upravitelj portfelja u Aptus Capital Advisorsu – investitoru Pepsija.
Izvršni direktor Coca-Cole Henrique Braun izjavio je da bi pritisak na potrošače mogao trajati i tokom 2027. godine.
– Bilježimo pojačane troškovne pritiske, prije svega zbog većih logističkih i transportnih troškova – rekao je Braun, nakon što je kompanija povećala prognozu godišnje dobiti.
Koliko visoko cijene mogu rasti?
Ključno pitanje za kompanije je koliko mogu povećavati cijene prije nego što ih potrošači počnu napuštati.
Predsjednik uprave Lindt & Sprünglija izjavio je da švicarski proizvođač čokolade ima poteškoća jer je pogrešno procijenio reakciju kupaca na rast cijena. Njegova izjava uslijedila je nekoliko dana nakon što je kompanija smijenila izvršnog direktora zbog zabrinutosti za poslovne rezultate, javlja Fena.
Kompanije imaju sve manje mogućnosti da same apsorbiraju rast troškova.
– Potrošači u Evropi i Sjevernoj Americi pod posebnim su pritiskom – kazao je izvršni direktor Reckitta Kris Licht.
Dodao je da kompanije moraju odlučiti koliki dio povećanih troškova prenijeti na kupce kroz više cijene, a koliki nadoknaditi agresivnijim promotivnim kampanjama.
– Vjerovatno ćemo morati dodatno povećavati cijene pri ovom nivou troškova sirovina i proizvodnih inputa – rekao je Licht, nakon što je proizvođač Durexa snizio prognozu godišnjih prihoda, što je jučer dovelo do pada vrijednosti dionica od oko pet posto.
Sličan stav izrazio je i finansijski direktor Procter & Gamblea Andre Schulten nakon što je proizvođač deterdženta Tide prošle sedmice povećao procjenu negativnog uticaja rasta cijena sirovina, energije i transporta na dobit sa milijardu na 1,4 milijarde dolara.
– Pri ovakvom nivou pritiska cijena sirovina, cijela industrija uglavnom povećava cijene jer ne postoji drugi način da se nadoknade toliki troškovi – rekao je Schulten.
Brian Mulberry iz Zacks Investment Managementa istakao je da su povećani troškovi znatno narušili profitne marže Procter & Gamblea, uprkos stabilnim cijenama i prodaji u posljednjem kvartalu.
– Potrošači i dalje troše ako vide vrijednost proizvoda, ali vjerovatno smo blizu gornje granice onoga što su spremni platiti za grickalice – kazao je Mulberry.
PepsiCo je ove godine naizmjenično povećavao i snižavao cijene u pokušaju da podstakne usporenu prodaju, ali je i dalje zabilježio pad profitnih marži u posljednjem kvartalu.
Povećanje cijena nosi rizik gubitka kupaca. Finansijska direktorica Nestléa Anna Manz prošle je sedmice izjavila da obim prodaje može kratkoročno pasti nakon poskupljenja dok se potrošači prilagođavaju novim cijenama.
– Gledajući unaprijed, ponovo bilježimo određeni uzlazni pritisak na troškove inputa. Povećavat ćemo cijene samo u mjeri koja neće ugroziti srednjoročnu zastupljenost naših proizvoda među potrošačima – kazala je Manz nakon što je Nestlé prvi put od 2024. godine zabilježio brži rast prodajnih količina od rasta cijena.
