Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u augustu su bez posla bile 372.000 osobe s visokom stručnom spremom, čime je nastavljen petogodišnji rast nezaposlenosti u ovoj grupi.
Ipak, fakultetska diploma i dalje donosi prednost na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti visokoobrazovanih u 2025. godini iznosila je 3,3 posto, dok je među osobama sa završenim stručnim obrazovanjem bila 3,6 posto. Među onima bez formalnih stručnih kvalifikacija dostigla je više od 21 posto, prenosi dpa.
Nezaposlenost se razlikuje i prema oblasti studija. Među diplomantima nastavničkih studija bila je manja od dva posto, dok je među diplomantima humanističkih nauka iznosila 4,6 posto, a među inženjerima 3,8 posto. Posebno su ugroženi mladi koji tek ulaze na tržište rada.
Savezna agencija za zapošljavanje ipak smatra da umjetna inteligencija uglavnom neće u potpunosti zamijeniti postojeća zanimanja. Međutim, njemački industrijski gigant Siemens upozorio je da bi njena sve veća primjena mogla ugroziti pripravnička radna mjesta i mladima uskratiti priliku za sticanje praktičnog iskustva.
Direktorica Siemensa za ljudske resurse i održivost Judith Wiese upozorila je da bi zaposlenici mogli ostati bez važnih vještina ako im se ne omogući da samostalno obavljaju zadatke i postepeno napreduju.
Kao primjer navela je razvoj softvera, gdje umjetna inteligencija sve češće piše jednostavniji, ali i složeniji kod. Zbog toga programeri moraju znati kritički procijeniti rezultate i prepoznati greške.
„Ključno je pitanje uvijek što moram sama napraviti, provjeriti i vidjeti kako me umjetna inteligencija ne bi dovela u zabludu“, rekla je Wiese, naglašavajući važnost praktičnog rada za mlade zaposlenike.
