U međuvremenu, prema procjeni Ministarstva trgovine FBiH u većem bh. entitetu na sivom tržištu godišnje nestane 200 miliona KM.
O svojim iskustvima za Vijesti.ba govorile su Samira Asanov iz firme A-S Mirisna Nota i Lejla Tursunović iz kompanije DEAA d.o.o. iz Brčkog.
Prodaju na crno, reklamiraju javno
Online prodaja malim i srednjim kompanijama i obrtima otvara pristup kupcima širom zemlje, ali donosi i troškove koji ozbiljno opterećuju poslovanje.
Jedan od problema su pošiljke koje kupci ne preuzmu. Trgovac, uz robu koja se vraća na stanje, ostaje i s troškom dostave i povrata. Registrovani prodavači istovremeno upozoravaju da se na društvenim mrežama razvija prodaja izvan legalnih tokova, bez obaveza koje oni imaju prema državi.
Samira Asanov iz firme A-S Mirisna Nota kaže da se pošteni i registrovani privrednici, svakodnevno bore sa opstankom na tržištu i suočavaaju se sa sve većim brojem vraćenih pošiljki koje im trostruko podižu troškove dostave.
“Zakonska zaštita za legalne online trgovce u našoj državi gotovo da ne postoji. Još je teže gledati kako siva ekonomija cvjeta. Neregistrovani prodavači ostvaruju troduplo veće prihode izbjegavajući sve porezne obaveze, često živeći u zabudi da zarađuju malo, dok država zapravo nudi razne programe podrške, start-upove i sufinanciranja”, navodi ona.
Dodaje da je “nevjerojatno da se pojedinci, poput jedne osobe iz Hrvatske koja otvoreno hvali godišnju zaradu preko trideset hiljada eura, uopće ne plaši inspekcije i javno priča o poslovanju, tvrdeći da joj se ne isplati prijaviti”.
“Kod nas je stanje slično, mnogi na TikToku, Facebooku i Instagramu promoviraju luksuzne proizvode i hvale se zaradom od pet do šest hiljada maraka mjesečno, dok se istovremeno ne žele prijaviti kako ne bi izgubili dječiji doplatak ili prešli cenzus”, navodi Asanov i dodaje:
“Dok mi plaćamo doprinose koji finansiraju te programe, mnogi zarađuju troduplo više od nas. Mjesečno ne zaradim ni za doprinose, ali ponosno gradim svoj start-up i skupljam novac da sljedeće godine sama sebi uplaćujem”.
Asanov poručije da je vrijeme da se ovo zaustavi i zaštite oni koji pošteno privređuju.
Kupac odustane, trgovac plaća
Lejla Tursunović iz kompanije DEAA za Vijesti.ba dodatno naglašava problem sa vraćeni pošiljkama od strane kupaca.
“Došli smo do zida, zakonski nismo zaštićeni od ovakvih situacija. Odnosno Zakon u pisanoj formi postoji, ali u praksi ne”, kaže Tursunović.
Kao rješenje im se nudi tužba, odnosno proces koji može trajati godinama i ne popravlja štetu.
“Svi paketi koji se šalju putem brze pošte moraju biti potkrijepljeni fiskalnim računom. Što se tiče samog fiskalnog računa na njega se dodaju i troškovi usluge brze pošte. Ovaj proces moram odraditi ovako jer mi brza pošta sve otkupe uplaćuje na račun firme. Svaki paket koji se vrati od strane kupca momentalno pravi ogroman problem. Imamo višal robe na stanju, dug prema brzoj pošti u iznosu dostave, plus povrat paketa”, kaže Tursunović.
Navodi da su ovakvi postupci kupaca postali učestala praksa.
“Jednostavno blokiraju stranicu ili profil i oni su sa nama završili. A nas tek počinje da boli glava. Zaista je krajnje vrijeme da se neko aktivira po ovom pitanju i zaštiti u praksi registrovane obrte. Zakon bi trebao da bude isti za obje strane, zar ne?”, poručuje Lejla Tursunović.
