Ime vlasnika Davora Macure ponovo je žiži javnosti.
Advokat Ivan Ninić objavio je prije dva dana na društvenoj mreži X da je podnio zahtjev Narodnoj banci Srbije za hitno pokretanje postupka vanredne kontrole poslovanja Alta banke, jer, kako je naveo, ima saznanja da je započeo „proces intenzivnog i ubrzanog transferisanja novčanih sredstava prema inostranstvu“, konkretno na račune i u pravna lica locirana u Moskvi i Skoplju, prenosi Danas.rs i dodaje da je ova banka poznata kao bliska Srpskoj naprednoj stranci.
Ime Davora Macure postalo je poznato prošle godine, od kako se pročulo da će neka domaćinstva, uglavnom u Beogradu, plaćati račune za struju na račune EPS-a u Alta banci.
Macura (43) se u biznis upustio 2008. godine kada je otvorio mijenjačnicu Alta u Zemunu kao preduzetničku radnju. Ovo je, naravno, prošlo nezapaženo u javnosti, kao i dalje poslovanje narednih osam godina.
U međuvremenu je Macura postao predsednik Udruženja mjenjača Srbije. Da posao ide dobro vidi se i po tome što je 2014. godine preduzetnička radnja prerasla u d.o.o.
Međutim, od 2016. godine počinje strelovit uspon. Te godine Alta Pay postaje platna institucija, odnosno dobija dozvolu da se u njihovim mjenjačnicama može obavljati platni promet, na primjer, plaćati računi.
Već u maju 2019. godine dešava se nesvakidašnja situacija: mjenjačnica kupuje državni paket akcija u JUBMES banci i postaje najveći akcionar.
U junu 2019. godine stižu do 1.000 lokacija na kojima obavljaju platni promet. Samo tri godine kasnije taj broj penje se na 2.000. Šalteri za plaćanje taksi u policijskim stanicama pripadaju Alta grupi.
U junu 2023. godine dobijaju dozvolu NBS-a i postaju institucija elektronskog novca, a mjesec kasnije i 100-procentni vlasnik, sada već Alta banke.
U januaru prošle godine dobijaju dozvolu za obavljanje platnih usluga u Crnoj Gori, a postaju i najveći pojedinačni vlasnici (sa manje od 10 odsto) austrijske Addiko banke.
Zbog neregularnosti prilikom kupovine akcija ove banke, Evropska centralna banka je u jednom trenutku suspendovala pravo glasa po osnovu njihovih akcija, a austrijski regulator kaznio je Altu sa više od 150.000 eura.
Pravi posao uslijedio je 2023. godine, kada Alta Pay ulazi u strateško partnerstvo sa EPS-om, prema kojem je plaćanje struje putem interneta išlo preko Alta Pay platforme. Svako plaćanje struje preko aplikacije EPS-a ide preko Alta Paya, pri čemu ova firma naplaćuje proviziju.
Sada vidimo da se i plaćanje računa “oflajn” također prebacuje na ovu, zapravo malu banku, osiguravajući joj nevjerovatnu likvidnost.
Alta grupa je prošle godine ostvarila promet od 15 miliona eura, a samo Alta banka ostvarila je neto dobit od skoro 14 miliona eura.
Ali Macura se ne bavi samo mjenjačnicama i bankarstvom. Vlasnik je ili suvlasnik 15 kompanija, a većina njih nastala je u periodu nakon 2018. godine. Neke od njih nemaju promet, dok su druge poslužile za ozbiljne poslove.
Jedan od tih poslova je kupovina imovine IMT-a u stečaju, a riječ je prije svega o placu od 33,5 hektara na Novom Beogradu, kupljenom za 70 miliona eura. Imovina je kupljena preko firme ABL Solvent. U vrijeme preuzimanja vrijednost placa procjenjivala se na više od 200 miliona eura.
Prema pisanju BIRN-a, Macura je preko firme „Danica Park“ bio vlasnik dvije parcele koje su prešle u ruke Nikole Petrovića. U istraživanju se navodi i da su njegove firme bile investitori zgrada koje se grade na zemljištu u vlasništvu supruge Zvonka Veselinovića, kao i na zemljištu Milana Radojičića i njegove supruge Eme.
Na stranici Alte mogu se vidjeti vijesti o Macurinim posjetama SAD-u, sastancima sa kongresmenima, a dobio je i priznanje „Lider sljedeće generacije“ za posvećenost daljem jačanju transatlantskih poslovnih veza između Srbije, Zapadnog Balkana i SAD-a.
Za Macuru, iako važi za osobu blisku SNS-u, nema potvrde da je i član te stranke.
Šta će se desiti u BiH
Odluka Narodne banke Srbije je zanimljiva za Bosnu i Hercegovinu zbog ranije najavljenih promjena vlasničke strukture Addiko grupe, čije je poslovanje u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori trebala preuzeti ALTA grupa.
Plan je obuhvatao i dvije banke koje posluju u BiH, Addiko Bank d.d. Sarajevo i Addiko Bank a.d. Banja Luka.
