Rečeno je to na međunarodnoj konferenciji „Pametna i precizna poljoprivreda u BiH i zemljama zapadnog Balkana: Od podataka do odluka – digitalna transformacija poljoprivrede“ koju je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) u saradnji sa Njemačkom razvojnom saradnjom (GIZ) i Asocijacijom za ekonomski razvoj REDAH organizirali danas u Sarajevu.
Dopisni član ANUBiH prof. dr. Hamid Čustović kazao je da je cilj konferencije promovirati digitalnu transformaciju i digitalizaciju u poljoprivredi, koja je u svijetu i Evropi sve aktuelnija, dok se u Bosni i Hercegovini još primjenjuje sporadično i ne prepoznaje dovoljno kao ozbiljan alat.
Prema njegovim riječima, konferencija bi trebala otvoriti ključna pitanja i omogućiti sagledavanje trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini i regionu, kao i razmjenu iskustava i dobrih praksi. Naveo je da će predstavnici iz Hrvatske predstaviti iskustva te zemlje u procesu transformacije u okviru Evropske unije.
Čustović je naglasio da digitalizacija u poljoprivredi ne podrazumijeva samo korištenje dronova i senzora, već mnogo širi proces u kojem digitalne tehnologije omogućavaju prenošenje i korištenje znanja te donošenje kvalitetnijih odluka.
Istakao je da takve tehnologije mogu doprinijeti unapređenju poljoprivredne proizvodnje u pogledu produktivnosti, kvaliteta i zaštite, s krajnjim ciljem razvoja produktivnije poljoprivrede te kvalitetnije i sigurnije proizvodnje.
Ocijenio je da taj proces u domaćim uslovima napreduje sporije, ali da će digitalizacija i digitalna pismenost biti neophodne za daljnji razvoj poljoprivrede. Postojeća ograničenja, kako je kazao, potrebno je prevazilaziti kako bi poljoprivredna proizvodnja bila održiva i mogla osigurati dovoljne količine hrane za domaće stanovništvo, ali i za izvoz.
Čustović je ocijenio da su potencijali veliki, iako mala poljoprivredna gazdinstva predstavljaju određeno ograničenje, za koje također postoje moguća rješenja.
Naglasio je da poljoprivrednicima nije dovoljno ponuditi samo informacije, već i odgovarajuće usluge i podršku u održavanju sistema. Potrebno je, kako je kazao, pokazati poljoprivrednicima konkretne koristi digitalizacije i izgraditi njihovo povjerenje kako nove tehnologije ne bi doživljavali kao dodatno opterećenje.
Među važnim izazovima izdvojio je obrazovanje i edukaciju, navodeći da proces digitalizacije mora biti uključen u obrazovni sistem i druge oblike edukacije.
Predstavnica Njemačke razvojne saradnje (GIZ) Amira Omanović kazala je da GIZ nastoji pratiti trendove i razvoj u sektoru poljoprivrede te, u okviru svojih mogućnosti, pružiti podršku njegovom unapređenju.
Govoreći o projektu „Korištenje tehnologija za preciznu poljoprivredu“, koji GIZ realizira u saradnji s Akademijom nauka i umjetnosti i REDAH-om, Omanović je istakla da je cilj konferencije kroz razmjenu iskustava i konkretnih primjera potaknuti diskusiju o aktuelnim dešavanjima u poljoprivrednom sektoru.
Naglasila je da klimatske promjene zahtijevaju prilagođavanje poljoprivredne proizvodnje, pri čemu nove tehnologije mogu imati značajnu ulogu, javlja Fena.
Projektom je predviđeno korištenje sofisticirane opreme, među kojom su dronovi, digitalne klopke za insekte i uređaji za analizu nutritivnih vrijednosti biljaka, radi prikupljanja podataka s poljoprivrednih površina. Prikupljeni podaci bit će obrađivani putem aplikacije AgroLife kako bi poljoprivrednici, na osnovu dobijenih podataka i izvještaja, mogli prilagođavati proizvodnju, uključujući količinu đubriva i korištenje zaštitnih sredstava.
Omanović je navela da u projektu, osim GIZ-a koji ga implementira, učestvuju REDAH, Privredna komora Republike Srpske i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj Srbije.
Projekt se finansira sredstvima Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke i kompanije TeleGroup.
Direktor Asocijacije za ekonomski razvoj (REDAH) Ivica Sivrić kazao je da je riječ o drugom projektu koji se u sličnom partnerstvu implementira na području Bosne i Hercegovine i Srbije, dok je prvi završen 2023. godine, kada je uspostavljena digitalna platforma AgroLife i započeta njena primjena kroz meteorološke stanice u pilot-općinama, među kojima su Ljubuški i Trebinje.
Nakon što su prepoznate koristi i prednosti te javne digitalne infrastrukture, u čijem su uspostavljanju učestvovale i općine, REDAH je nastavio njen razvoj kroz projekte koje finansira Evropska unija.
Sivrić je naveo da je kroz projekt Uspostava mreže za ruralni razvoj u Hercegovini postavljeno dodatnih 40 meteoroloških stanica u 20 općina u Hercegovini te uspostavljena mreža poljoprivrednih udruženja kao baza ljudskih resursa za korištenje razvijene infrastrukture.
Kroz projekt CROSSMART – Razvojna platforma za pametnu i preciznu poljoprivredu te unapređenje agripoduzetništva, koji se finansira iz programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021–2027, nabavljeni su dron i digitalni skener namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima, koji će biti integrirani u platformu AgroLife.
Govoreći o projektu THEMATIC2GREEN, fokusiranom na klimatske promjene, Sivrić je istakao da veliki broj prikupljenih podataka omogućava praćenje klimatskih promjena i razlika na mikrolokalitetima. REDAH je u trenutku ulaska u projekt raspolagao podacima sa 50 meteoroloških stanica, a potom je nabavljeno još šest.
U toku je i umrežavanje približno 30 drugih meteoroloških stanica na području Hercegovine, pa Sivrić očekuje da će do kraja godine u platformu AgroLife biti povezano između 85 i 90 stanica.
Posebno je naglasio da je pristup platformi za korisnike besplatan, budući da su licence organizirane na nivou općina, što omogućava korištenje dostupnih digitalnih rješenja bez naknade.
Poljoprivrednicima platforma omogućava praćenje proizvodnje, vođenje knjige proizvodnje i evidencije resursa, praćenje vremenskih prilika te korištenje prediktivnih modela za bolesti i štetočine.
