Banke su od jula do septembra povećale oprez pri odobravanju kredita, prvenstveno zbog izraženije procjene rizika i manje spremnosti da ga preuzmu. Geopolitička neizvjesnost i kretanja na energetskim tržištima dodatno su opteretili kreditne odluke.
Istovremeno je porastao udio odbijenih zahtjeva za kredite. To znači da se preduzeća suočavaju sa dvostrukim pritiskom: zaduživanje je skuplje, a pristup novcu zahtjevniji.
Pooštravanje veće od očekivanog
Neto pokazatelj pooštravanja kreditnih standarda za preduzeća iznosio je devet posto, u odnosu na sedam posto u drugom kvartalu. Banke su prethodno očekivale blaže pooštravanje, s neto pokazateljem od pet posto.
Ovaj pokazatelj predstavlja razliku između udjela banaka koje su pooštrile i onih koje su ublažile kriterije. Ne znači da su krediti poskupjeli devet posto.
Pooštravanje je bilo nešto izraženije kod malih i srednjih preduzeća nego kod velikih kompanija. Među najvećim ekonomijama eurozone, banke u Francuskoj i Njemačkoj prijavile su strožije kriterije, u Italiji su oni ublaženi, dok su u Španiji ostali nepromijenjeni, prenosi Investitor me.
Kamate glavni razlog slabije potražnje
Umjesto očekivanog rasta, banke su zabilježile slabljenje interesa kompanija za kredite i kreditne linije. Neto pokazatelj promjene potražnje iznosio je minus šest posto, dok su banke prethodno očekivale pozitivan rezultat od četiri posto.
ECB kao glavni razlog izdvaja nivo kamatnih stopa. Potražnju su dodatno ograničile manje potrebe malih i srednjih preduzeća za finansiranjem dugoročnih ulaganja i okretanje drugim izvorima finansiranja.
Potrebe za finansiranjem zaliha i obrtnog kapitala, međutim, nastavile su poticati zaduživanje. To pokazuje da razlozi za uzimanje kredita nisu isti: kompanija može odgoditi novu investiciju, a istovremeno morati posuditi novac za tekuće poslovanje.
ECB balansira između inflacije i privrednog rasta
Prema izvornom tekstu Wall Street Journala, ECB je u junu i septembru povećala ključnu kamatnu stopu za ukupno pola procentnog poena. Uoči sjednice zakazane za četvrtak, 29. oktobar, očekuje se da će stopa ostati nepromijenjena, dok se novo povećanje od četvrtine procentnog poena očekuje u decembru. Riječ je o očekivanjima, a odluke tek predstoje.
Cilj skupljeg zaduživanja jeste ograničiti prenošenje rasta cijena energije na ostale cijene i plaće. Energetski šok povezan s ratom SAD-a i Irana povećao je zabrinutost da bi kompanije mogle nastaviti prenositi nove troškove na kupce.
Ipak, takva politika nosi rizik dodatnog usporavanja privrede. Evropske kompanije za finansiranje ulaganja više se oslanjaju na banke nego američke, koje imaju razvijenije tržište korporativnih obveznica. Zbog toga strožiji kreditni uslovi mogu snažno utjecati na investicije.
Kreditiranje i dalje raste na godišnjem nivou
Slabija potražnja zabilježena u anketi ne znači da se ukupan obim kredita već smanjuje. Odvojeni podaci ECB-a pokazuju da je godišnji rast prilagođenih kredita nefinansijskim kompanijama u septembru iznosio 4,2 posto, jednako kao u augustu. Krediti domaćinstvima rasli su 3,1 posto.
Anketa i statistika kreditiranja mjere različite stvari: prva pokazuje promjene u ponašanju banaka i klijenata, a druga kretanje kreditnog portfelja.
Za posljednji kvartal godine banke očekuju dalje pooštravanje kriterija za preduzeća. Privreda tako ulazi u završnicu 2026. godine uz skuplje finansiranje i opreznije kreditore, što povećava neizvjesnost u vezi s narednim investicijskim ciklusom.
