Pojedina zanimanja nude iznadprosječna primanja i dodatne pogodnosti, ali poslodavci uprkos tome teško pronalaze ljude spremne da ih rade.
Razlozi nisu samo finansijske prirode. Noćne smjene, rad vikendom, fizički napor, boravak daleko od mjesta stanovanja i velika odgovornost mogu biti presudni kada radnik bira između dva posla.
Zbog toga se među deficitarnim zanimanjima nalaze i poslovi koji mogu donijeti veoma pristojna primanja.
Zašto ni dobra plata nije dovoljna?
Kada se govori o poslovima za koje nedostaje radnika, često se pretpostavlja da je glavni problem niska plata. Međutim, primanja su samo jedan dio ukupne računice.
Neko ne želi raditi noću ili vikendom, nekome ne odgovara višemjesečni boravak izvan mjesta stanovanja, dok će drugi odbiti posao zbog velikog fizičkog opterećenja ili odgovornosti koju nosi.
Upravo zbog takvih uslova pojedini poslodavci, uz veća primanja, nude bonuse, plaćen smještaj i druge pogodnosti kako bi pronašli radnike, prenose Nezavisne.
Koje radnike poslodavci teško pronalaze?
Problem je posebno izražen kod pojedinih zanatskih i tehničkih zanimanja, ali i u transportu, građevinarstvu, industriji, ugostiteljstvu i poslovima njege.
Električari, varioci, vodoinstalateri, CNC operateri, mehaničari, tehničari i drugi stručni radnici mogu dobro zarađivati kada steknu iskustvo, posebno na tržištima na kojima takvih radnika nema dovoljno.
Za mnoge od ovih poslova nije potrebna fakultetska diploma. Praktično znanje, iskustvo i odgovarajuća licenca mogu biti važniji od formalnog obrazovanja.
Šta radnike najviše odbija?
Radno vrijeme jedan je od problema. Noćne smjene, rad vikendom i raspored koji se često mijenja mogu učiniti posao manje privlačnim čak i kada je plata veća.
Tu je i fizičko opterećenje. Građevinski i industrijski radnici, vozači i brojne zanatlije često rade u zahtjevnim uslovima, zbog čega će dio ljudi radije prihvatiti manje plaćen, ali fizički lakši posao.
Kod nekih zanimanja presudna je odgovornost. Rad sa skupom opremom, velikim mašinama, opasnim materijalima ili ljudima zahtijeva dodatnu obuku i nosi veći pritisak.
Kako manjak radnika podiže cijenu rada?
Kada nema dovoljno radnika, poslodavci imaju ograničen broj mogućnosti: povećati plate, ponuditi dodatne pogodnosti, finansirati obuku ili tražiti zaposlene u drugim gradovima i državama.
Tako posao koji je nekada važio za neprivlačan može postati znatno bolje plaćen upravo zato što je sve manje ljudi spremno da ga radi.
Ipak, visoka plata sama po sebi ne znači da je određeni posao dobar izbor za svakoga. Prije prihvatanja ponude važno je uzeti u obzir radno vrijeme, slobodne dane, fizičko opterećenje, mogućnost napredovanja, eventualni rad izvan mjesta stanovanja i potrebu za dodatnim školovanjem ili licencom.
U tome se krije i paradoks dijela današnjeg tržišta rada: što je posao zahtjevniji i što ga manje ljudi želi, poslodavac ponekad mora ponuditi više kako bi uopšte pronašao radnika.
