Regija obuhvata 23 ekonomije, uključujući Kinu, Vijetnam, Indoneziju, Maleziju i Tajland.
Prema najnovijem izvještaju objavljenom u utorak, očekuje se da će ekonomija te regije ove godine porasti za 4,5 posto, što je za 0,3 procentna boda više od prognoze koju je Svjetska banka objavila u aprilu. Rast bi potom trebao usporiti na 4,4 posto u 2027. i 4,3 posto u 2028. godini.
Među najvećim ekonomijama regije, najveća korekcija prognoze zabilježena je za Vijetnam, gdje je očekivani rast povećan za 1,1 procentni bod, na 7,4 posto.
Snaga regije ipak u velikoj mjeri zavisi od proizvodnje i izvoza povezanih s umjetnom inteligencijom. Rast trgovine, kada se izuzmu proizvodi povezani s AI-jem, bio je „slab ili negativan“, navela je Svjetska banka.
Ti proizvodi činili su više od polovine rasta izvoza u većini ekonomija regije, dok je njihov udio u Maleziji, na Filipinima, Tajlandu i u Vijetnamu premašio 70 posto.
Prema izvještaju, Kina, Indonezija, Malezija, Filipini, Tajland i Vijetnam izvezli su robu povezanu s umjetnom inteligencijom u vrijednosti od 1,4 biliona dolara tokom 12 mjeseci zaključno s aprilom.
Zvanični podaci pokazuju da je izvoz Južne Koreje u septembru porastao za 83,5 posto, na rekordnih 120,9 milijardi dolara, pri čemu su poluprovodnički čipovi činili polovinu ukupnog izvoza.
Ilustrirajući dominaciju poluprovodnika na domaćem tržištu, Svjetska banka istakla je da su krajem aprila samo dva proizvođača čipova – Samsung i SK Hynix – činila 43 posto vrijednosti referentnog indeksa Kospi.
Rizik povezan s umjetnom inteligencijom nalazi se prvenstveno u oblasti potrošnje. Kapitalna ulaganja povezana s AI-jem dostigla su oko 6 posto američkog BDP-a, što je nivo uporediv s vrhuncem ulaganja u informacionu tehnologiju iz 2000. godine.
Istovremeno, trenutni ciklus „napredovao je brže od bilo kojeg prethodnog ciklusa i još uvijek ubrzava“, navela je Svjetska banka.
Banka za međunarodna poravnanja (BIS) u svom godišnjem ekonomskom izvještaju iz juna upozorila je da obim i brzina ovog procvata podsjećaju na „dot-com“ euforiju iz 1990-ih i druge slične tržišne manije.
Finansiranje koje podstiče ovaj procvat također je manje transparentno. Od 2,9 biliona dolara kapitalnih ulaganja u AI planiranih za period od 2025. do 2028. godine, očekuje se da će 800 milijardi dolara doći iz sektora privatnog kreditiranja.
Udio kredita povezanih s AI-jem povećao se na 34 posto ukupnih aktivnosti u 2025. godini, u poređenju s prosjekom od 18 posto tokom prethodnih pet godina.
Portfelji privatnih kredita ove godine zabilježili su smanjenje vrijednosti, odlive sredstava i neispunjavanje obaveza dužnika.
Tržišta privatnog kreditiranja „manje su vidljiva i nisu bila izložena testu ozbiljnog ekonomskog pada“, istakla je Svjetska banka.
Ipak, procvat AI sektora, podstaknut obilnom likvidnošću, mogao bi usporiti zbog nedavnog pooštravanja finansijskih uslova, s obzirom na to da ključne centralne banke podižu kamatne stope prvi put od 2023. godine, navodi se u izvještaju.
Američke Federalne rezerve (Fed) podigle su kamatne stope prošlog mjeseca, što je bilo prvo povećanje u više od tri godine, te najavile još jedno povećanje tokom ove godine.
Tržišna korekcija ne mora nužno značiti slom „superciklusa“ umjetne inteligencije, već može ukazivati na to da su ulaganja „pretekla stvarnu potražnju“, navela je Svjetska banka, prenosi SEEbiz.
Usporavanje rasta američke ekonomije za jedan procentni bod smanjuje rast ekonomija drugih tržišta u razvoju za procijenjenih 0,6 procentnih bodova, dok je negativan utjecaj na ulaganja otprilike dvostruko veći, istakla je banka.
„Usporavanje koncentrirano u sektoru AI-ja imalo bi značajne posljedice za istočnu Aziju zbog istaknute uloge te regije u lancu snabdijevanja za AI“, navodi se u izvještaju.
Finansiranje putem banaka predstavlja najširi oblik izloženosti riziku. Obaveze banaka denominirane u stranim valutama značajne su u pojedinim zemljama – iznosile su 29,2 posto BDP-a u Maleziji, odnosno 20,7 posto na Filipinima.
